HRVATSKA DESET GODINA POSLIJE
RAZGOVOR S PREDSJEDNIKOM VLADE dr. IVOM SANADEROM
http://www.slobodnadalmacija.hr/ - 4. i 5. kolovoza 2005.

OD LISTOPADA RAZVOJNA OLUJA

KUDA IDEMO U listopadu na velikoj konferenciji prezentirat cemo nacrt Razvojne strategije Republike Hrvatske, koja mora biti usuglašena s poslodavcima, sindikatima, akademskom zajednicom i predstavnicima drugih politickih opcija kako bi mogla potrajati dulje od mandata jedne Vlade
PRIVATIZACIJA Pocetkom rujna nastavljamo privatizaciju HT-a, a što se tice Ine, prvi korak je prodaja 15 dionica na burzi
TURIZAM Posebnim odlukama Vlada ce osigurati novu ponudu u funkciji produžetka sezone i razvoja golfa
TURISTICKO ZEMLJIŠTE Naknada od korištenja dijelila bi se izmedu opcina (ili gradova), županije i države
0.0 PROMILA Podaci o smanjenom broju nesreca i smrtno stradalih osoba pokazuju da naši vozaci prihvacaju europsko ponašanje na cesti, što je preduvjet za razmišljanje o promjeni zakona
HELIKOPTERI Postoji realna mogucnost naplate dijela ruskog klirinškog duga u helikopterima za medicinsku službu

piše Olga RAMLJAK

Za jesen je Vlada najavila donošenje strategije razvoja uz suglasnost svih gospodarskih i politickih struktura. Sve su Vlade radile na tome, ali bez vecih rezultata, pa je i Vaš kabinet startao s neuspješnim Uredom za strategiju. Hoce li novi pokušaj biti uspješniji?
— Središnji državni ured za razvojnu strategiju izradio je nacrt Razvojne strategije Republike Hrvatske za razdoblje od 2005. do 2010. Taj nacrt razvojne strategije podloga je za donošenje krajnjeg dokumenta koji ce se zvati Razvojna strategija Republike Hrvatske. Ona mora biti nepodložna politickim promjenama, tj. mora obuhvatiti razdoblje vece od trajanja mandata jedne Vlade i da bi bila adekvatna, mora biti usuglašena sa svim relevantnim cimbenicima, a tu prije svega želim istaknuti poslodavce, sindikate i akademsku zajednicu.

Na dobrom smo putu

Upravo stoga u listopadu ove godine organizirat cemo veliku konferenciju na koju bismo pozvali sve navedene institucije te predstavnike drugih politickih opcija. Na toj bismo konferenciji prezentirali razvoj Hrvatske kakvog ga mi vidimo i usuglasili sa svima koji o tome imaju što reci krajnji stav o tome kuda ide Hrvatska. Hrvatska je na dobrom putu, putu ulaska u Europsku uniju, NATO savez i na stabilnim makroekonomskim pokazateljima izgraduje svoje sve konkurentnije gospodarstvo.

Kojom brzinom se nastavlja privatizacija?
— Privatizacija je naše strateško opredjeljenje i nju cemo i dalje maksimalno forsirati i ubrzavati, pri tome uvažavajuci mišljenja svih onih koji imaju udjele i jasno braneci interese Republike Hrvatske. Temeljni cilj koji privatizacijom želimo postici jest podizanje razine konkurentnosti svakog poduzeca koje privatiziramo i osiguranje pravih strateških partnera koji mogu jamciti rast i razvoj.

Kad govorim o velikim sustavima, upravo raspravljamo s našim financijskim savjetnikom o najboljem modelu nastavka privatizacije HT-a te cemo se pocetkom rujna jasno o tome ocitovati i poceti primjenjivati model za koji odlucimo da je najbolji. Što se tice privatizacije Ine, prvi korak je prodaja 15 posto dionica na burzi. S tim u vezi bih želio napomenuti da smo ovih dana raspisali natjecaj za financijskog savjetnika koji ce nam izraditi novu procjenu vrijednosti, predložiti najbolji model listanja na burzi te predložiti najbolji model nastavka privatizacije Ine.

Sve bolji turisticki rezultati traže i nove smještajne kapacitete. Na koji nacin Vlada misli tome pripomoci?
— Oko novih investicija u turizmu pripremaju se posebne odluke Vlade. Hrvatska ima veliku prednost jer nije preizgradena zemlja, još uvijek je ocuvana bez obzira na postojece uzurpacije obale, ali moramo takoder misliti na to da ne smijemo zaustaviti naš turisticki razvoj, naravno poštujuci nacelo održivog razvitka. Razmišlja se o novoj turistickoj ponudi u funkciji produžetka sezone i postoji nekoliko primjera, odnosno nekoliko državnih tvrtki — Brijuni Rivijera, Park Prevlaka i Club Adriatic — i treba razmišljati kako da se upravo preko njih osigura nova ponuda.

Uklonjeno je 540 bespravno izgradenih objekata

Treba spomenuti i pitanje razvoja golfa u Hrvatskoj, jer što se golfa tice, kasnimo u odnosu na sve druge europske zemlje, a golf predstavlja veliki potencijal za razvoj, s obzirom na klimatske i druge komplementarne prednosti Hrvatske. Najveci problem je pitanje zemljišta jer nijedan investitor nece uložiti novac ako mu unaprijed nije osigurana mogucnost cjelovitoga gospodarenja kupljenim zemljištem, pa upravo država treba birati takve lokacije gdje se ti uvjeti mogu zadovoljiti.

Hoce li se zakonom o turistickom zemljištu zaštititi taj resurs?
— Ovim zakonom namjera nam je riješiti oko 100 milijuna metara cetvornih zemljišta koje nije ušlo u temeljni kapital hotelsko-turistickih društava. Koncept polazi od stava da se radi o najkvalitetnijem turistickom zemljištu koje iz tog razloga treba imati status zemljišta od interesa za Republiku Hrvatsku, što znaci da se ovim zakonskim prijedlogom ne predvida njegova prodaja.

Medutim, RH je u interesu da se na tom zemljištu razvija ugostiteljska i turisticka djelatnost pa se stoga predvida da se ono da u dugorocni najam ili koncesiju kako bi došlo do novih ulaganja i otvorenja radnih mjesta. Zakon predvida da se postojecim investitorima zemljište ispod samih objekata ustupi bez naknade. Naknada od korištenja zemljišta dijelila bi se na trecine izmedu opcina (ili gradova), županije i države.

Hoce li Vlada ustrajati u borbi protiv divlje gradnje?
— Vlada je odlucna u uvodenju reda u prostor i time u osiguravanju razvitka posebnog obalnog podrucja Hrvatske koje je napadnuto bespravnom gradnjom. Stoga je Vlada donijela Uredbu o uredenju i zaštiti zašticenog obalnog podrucja mora i osnovala Savjet prostornog uredenja RH. Bespravna gradnja postala je kazneno djelo, komunalna infrastruktura postala je uvjet daljnje gradnje. Uredbom je, medu ostalim, zabranjena gradnja apartmana i vikendica u turistickim zonama.

Paralelno poticemo donošenje prostornih planova. Uspjeli smo uskladiti sve županijske planove s izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uredenju i Uredbom. Vlada siromašnijim opcinama i gradovima sufinancira izradu planova, a smanjila je opseg potrebnog sadržaja prostornih planova za oko 100 opcina. Odredenim podrucjima koja su devastirana pomoci cemo da riješe svoje prostorne probleme, ali necemo više dopustiti nastavak prakse gradnje bez reda. U godinu i pol, što znaci u 2004. do danas, uklonjeno je oko 540 bespravno izgradenih objekata i ta brojka se iz dana u dan mijenja. Možemo reci da je širenje bespravne izgradnje zaustavljeno.

Dalmacija ce sacuvati identitet

Vlada ce i dalje inzistirati na provodenju zakona o zaštiti prostora i da gradovi i mjesta u Dalmaciji sacuvaju svoj identitet, odnosno da se sacuvaju prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti toga podrucja.

Kako ce se razriješiti nabava helikoptera za uspostavu višenamjenske helikopterske službe?
— Smatram da je najbitnije dosegnuti i održati europski standard u spašavanju, što znaci otpremiti unesrecenoga u bolnicu u okviru "zlatnog sata" od dojave, a to je ono što trenutacno uspijevamo obavljati s helikopterima MI8 i MTV1.

Proteklog tjedna Povjerenstvo me je izvijestilo da postoji realna mogucnost naplate dijela klirinškog duga iz Rusije u helikopterima opremljenima ponajprije za helikoptersku medicinsku službu. S obzirom na tu okolnost zakljucili su da je za državu troškovno efikasnije odustati od daljnje provedbe natjecaja i organizirati višenamjensku helikoptersku službu nakon naplate klirinškog duga, i to vlastitim helikopterima, nego ici u davanje koncesije.

Kakva je sudbina odredbe o nula promila?
— Proveli smo analizu po kojoj smo usporedivali ucinke dosadašnje provedbe Zakona o sigurnosti u prometu u korelaciji s godinom dana prije njegove primjene.

Dobiveni podaci su više nego dobri. Od srpnja 2004. u Hrvatskoj imamo apsolutno najniži broj smrtno stradalih unatrag 40 godina otkad se statisticki prati ta kategorija. Od donošenja zakona do danas ukupno je poginulo 558 osoba; strašan broj, složit cemo se, ali je to, u odnosu na posljednjih 12 mjeseci primjene starog zakona, 186 manje stradalih. Naravno da su na taj trend utjecale i nove i sigurnije prometnice, ali je 0.0 promila bio jedan od važnih segmenata smanjivanja smrtnosti na prometnicama.

Od stupanja na snagu novog zakona vozaci pod utjecajem alkohola skrivili su 1316 prometnih nesreca, ali za 21 posto manje nego u posljednjoj godini primjene starog zakona. U tim je nesrecama smrtno stradala 61 osoba, što je 35 osoba manje nego prije.

Ove podatke podastrijet cemo javnosti na ocjenu i razmišljanje. Cilj donošenja novog Zakona o sigurnosti na cestama bio je promjena ponašanja, naši vozaci vec sad prihvacaju europsko ponašanje, a to je preduvjet da bi se moglo razmišljati o promjeni zakona.

Necemo dopustiti reviziju dogadaja iz Domovinskog rata

Komentirajte najavu prodaje hrvatskog otoka Jakljana u Beogradu.
— Prije svega važno je naglasiti da otok sam po sebi nikada ne može biti prodan jer hrvatski zakoni jasno definiraju pomorsko dobro. Što se same nekretnine tice, treba znati da sud poštuje Zakon o zabrani raspolaganja imovinom i prijenosom sredstava iz 1994. koji je još na snazi, a prema kojem su sve takve nekretnine u vlasništvu HFP-a. Nitko tko je na ovaj nacin kupio nekretninu nije se uspio sudski uknjižiti kao vlasnik u hrvatskim registrima. Te su nekretnine takoder i dio Ugovora o sukcesiji, pa ih ne može prodavati nitko iz susjedne države. To nije jedina takva nekretnina, ima ih stotinjak, njima zakonski raspolaže HFP i Fond ima pravo prodati ih ili dati u zakup.

Separat povijesti za Podunavlje je izazvao dosta buke u medijima. Kakvo je vaše mišljenje o tome?
— Prije nego nešto kažem o tom separatu, reci cu da necemo dopustiti reviziju povijesnih dogadanja vezanih uz Domovinski rat. Sam separat popunjava prazninu ucenja najnovije povijesti u osnovnim i srednjim školama u Podunavlju nastalu školske godine 2003./2004. kad je istekao moratorij na ucenje novije hrvatske povijesti u Podunavlju, što je bilo regulirano Erdutskim sporazumom o mirnoj reintegraciji Podunavlja.

Prema mojim saznanjima, rijec je o radnome materijalu koji je ministar uputio na ocjenjivanje nekolicini uglednih institucija (Filozofski fakultet, Institut za povijest i pojedinci koji su, primjerice, radili na Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu) i tek ce se nakon dobivenih svih strucnih recenzija ocjene proslijediti Povjerenstvu, odnosno autorima (rijec je o autorskom pristupu i samo autori mogu mijenjati tekst) i donijeti konacno stajalište i rješenje.

Nema razloga za nove promjene u Vladi

No, pitanje agresije, Domovinskog rata, Oluje i ukupnih odnosa u oslobadanju zemlje nije, niti smije biti dvojbeno. Hrvatska država mirnom je reintegracijom dovršila svoj ukupni državno-pravni ustroj. To su cinjenice koje u povijesti imaju svoje mjesto i ne mogu se mijenjati.

U medijima su stalno aktualne price o novim koalicijskim spregama. Hoce li na buducim izborima HDZ ostati u koaliciji sa sadašnjim partnerima — HSU, SDSS, HSLS, DC — ili ce izabrati nekog drugog?
— HDZ ce pobijediti i na iducim parlamentarnim izborima, bit ce ponovno daleko najveca stranka. O svemu ostalom kad dode vrijeme.

Od pocetka mandata promijenili ste cetiri ministra iz "prve postave". Može li se ocekivati i peta ministarska promjena?
— Nema razloga za to.

Pozvali smo sve ratne zapovjednike u "Oluji"

Proslava desetogodišnjice Oluje okupit ce u Kninu politicki i vojni vrh, ali ce izvan službenog protokola ipak ostati mnogo nezadovoljnih. Zašto je Državni odbor za proslavu Oluje izostavio s popisa pozvanih mnoge zaslužne za uspjeh Oluje? Kako nije uspio okupiti sve ratne generale na proslavi?
— U petak cemo obilježiti desetu obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja u Kninu. To je bila velika, velicanstvena vojna pobjeda kojom je osloboden središnji dio Hrvatske. Na Oluju smo ponosni i neizmjerno zahvalni svima koji su u njoj sudjelovali, a najviše onima koji više nisu s nama. Upravo njima i njihovim obiteljima dugujemo najviše i ovaj dan posvecujemo uspomeni na njih.

Državni odbor u kojemu smo predsjednik Republike, predsjednik Sabora i ja kao predsjednik Vlade organizirao je proslavu na koju su pozvani svi ratni zapovjednici, tj. svi umirovljeni i djelatni generali koji su zapovijedali te svi ratni zapovjednici do razine samostalne bojne. Nije mi namjera ulaziti u razloge najava izostanka nekih s proslave.

Što cete poruciti Borisu Tadicu?
— Što se tice izjava srbijanskog predsjednika Tadica, vec sam izjavio da se ne treba uzrujavati zbog tih izjava, da me te izjave više podsjecaju na politiku Slobodana Miloševica koja je 1991. na crti velikosrpske politike izvršila agresiju na Hrvatsku. Takoder takve izjave smještam u neke domace razloge na srbijanskoj politickoj sceni, medu ostalim u cinjenici da je nedavno obilježena žalosna, deseta obljetnica Srebrenice u kojoj je srpska strana pocinila veliki zlocin i genocid, u neriješenom problemu Kosova itd.

Još jednom ponavljam da je Hrvatska u tom nametnutom ratu, ne samo pružila otpor agresiji u kojoj su sudjelovali Srbija i Crna Gora, tzv. JNA, pomognuti pobunjenim Srbima, nego i pobijedila.

Zaslužujemo pocetak pregovora s EU-om

Hoce li Hrvatska na jesen konacno zapoceti pregovore o pridruživanju Europskoj uniji? Hoce li Akcijski plan za privodenje generala Gotovine upaliti zeleno svjetlo za pocetak pregovora?
— Odluka o pocetku pregovora je na Europskoj uniji. Hrvatska zaslužuje pocetak pregovora, ali isto tako smo svjesni cinjenice da ako želimo uci u Europsku uniju moramo ispuniti neke uvjete. Akcijski plan koji smo predstavili Europskoj uniji je dobar pokazatelj naše spremnosti da riješimo i zadnju stepenicu na tom putu, te i ovdje želim istaknuti da sam potpuno zadovoljan s njegovom dosadašnjom provedbom.

Što Vlada cini da gradanima ucini EU prihvatljivijim od 39,4 posto koliko bi sada glasovalo za ulazak?
— Što se tice raznih anketa o potpori gradana procesu približavanja Europskoj uniji, smatram da su one više rezultat aktualnih dogadanja nego što su izraz stvarne opredijeljenosti gradana prema Europskoj uniji. Uvjeren sam da ce s pocetkom pregovora o clanstvu i potpora gradana rasti.

 

Vrh