Naš ponos

Naš logo

HDZ  logo
 

 

 



SREDISNJA PROSLAVA DANA POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI ZA VICTORIJU
U NEDJELJU 7. KOLOVOZA 2005

Sto je u "Oluji" porucivao predsjednik Tudman?

MELBOURNE - U Hrvatskom katolickom centru Duha Svetoga u Springvaleu u nedjelju 7. kolovoza svecano je obiljezena 10. obljetnica Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, u znak sjecanja na pobjedonosnu vojno-redarstvenu akciju "Oluja" iz 1995.

Nakon svete mise, svecanu akademiju pred prepunom dvoranom vodile su Beba Placko s Hrvatskoga programa na radiju 3ZZZ (na hrvatskom) i tajnica Mladezi HDZ-a Marica Vugdelija (na engleskom), dok su se u dvorani medu istaknutim gostima nalazili generalna konzulica RH u Melbourneu Ana Modun, konzul Ivan Vasilj, zatim predsjednik Australsko-hrvatskog kongresa za Australiju i Novi Zeland Ivan Skratulja, te predsjednik AHK za Victoriju Sergio Marusic, predsjednik Koordinacije Hrvatske demokratske zajednice Australije i Novog Zelanda Rade Buljubasic i tajnica Nevenka Bajer, te predstavnici svih temeljnih ogranaka Hrvatske demokratske zajednice u Victoriji, kao i predsjednik Mladezi HDZ-a u Melbourneu Marko Bajer, uz predstavnike hrvatskih medija i brojne druge.

Nakon hrvatske himne i minute sutnje, prvi se prigodnim rijecima nazocnima obratio domacin Nikola Sabljak, ciji se vrijedni Radni odbor pobrinuo, kako za svecani rucak, tako i za sve druge organizacijske poslove u povodu ove proslave.

Nakon njega nadahnuto su govorili Marko Bajer i Sergio Marusic, a izmedu svakoga govora voditeljice su na hrvatskom i engleskom naglasavale najznacajnija zbivanja tijekom oslobodilacke "Oluje".

Generalna konzulica Ana Modun naglasila je: "Petoga kolovoza jest dan kada se s ponosom prisjecamo slavnih trenutaka koji cine temelje nase Domovine. Ove se godine obiljezava Deseta obljetnica vojno-redarstvenih akcija "Bljesak" i "Oluja" kada su stvoreni temelji za buducnost Hrvatske. ne tako davne 1995., i dijelu medunarodne zajednice se cinilo da je Hrvatska na koljenima, s trecinom okupiranoga drzavnoga podrucja, s gospodarstvom potpuno devastiranim u ratu, suocena s vojnom silom koja je za sebe tvrdila da je nepobjediva.

''Bili smo, cinilo se, zauvijek osudeni ostati izvan Europe , izvan svijeta, kao taoci jedne bezumne i agresivne politike. Ispod povrsine koja se cinila mirnom, stvarao se, uz velika odricanja i napore, vojni i redarstveni ustroj, stvarala se mocna i suvremena vojska. Nakon Bljeska uslijedila je i Oluja, a na koncu i mirna reintegracija preostalih okupiranih podrucja. Znam da vi pamtite da je na celu Hrvatske vojske, kao njezin Vrhovni zapovjednik, tijekom tih sudbonosnih dana stajao dr. Franjo Tudman. Stoga ova proslava znaci i sjecanje na veliku i nezamjenjivu ulogu prvoga hrvatskoga predsjednika u stvaranju nase medunarodno priznate, slobodne, neovisne i teritorijalno cjelovite Hrvatske.

Pobjednicke akcije Bljesak i Oluja, kao i cijeli Domovinski rat, bili su legalno i legitimno sredstvo suverene i medunarodno priznate drzave, koja je branila svoj opstanak, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti jest prigoda da hrvatski narod istakne duboku zajednicku nacionalnu svijest o vrijednostima Domovinskoga rata i da izrazi svoje stovanje braniteljima. Pri tome ne treba zaboraviti 13.000 zivota i vise od 25.000 invalida u Domovinskom ratu.(...) Stoga mi dopustite, dragi Hrvati, da vam cestitam ovaj vazan blagdan u novijoj hrvatskoj povijesti: Dan pobjede i domovinske zahvalnosti".

Nakon generalne konzulice RH govorio je predsjednik KOO HDZ ANZ Rade Buljubasic, koji je, izmedu ostaloga, kazao: "Danas smo se okupili ovdje da bismo ove godine proslavili jubilarnu desetu obljetnicu Dana pobjede i Dana domovinske zahvalnosti, onako kako smo to cinili tijekom svih proteklih godina, otkako je 5. kolovoza 1995. za svega stotinjak sati osloboden hrvatski teritorij kojega su srpski pobunjenici uz pomoc jugoslavenske vojske i Miloseviceve drzave cetiri duge godine drzali pod okupacijom.

''Tada, zahvaljujuci narodnoj svijesti o nuznosti hrvatskoga jedinstva, i zahvaljujuci sretnoj okolnosti da se na celu svehrvatskoga pokreta naslo nacionalno i povijesno svjesno vodstvo, predvodeno dr. Franjom Tudmanom, po prvi put u povijesti dogodilo se da smo se mi Hrvati nasli svi na istoj strani, a potom smo po prvi put u povijesti pobijedili i u ratu i u velikoj politickoj bitci. Tada su se rame uz rame borili pripadnici aktivnoga i pricuvnog sastava Hrvatske vojske i hrvatski policajci, ali i pripadnici Hrvatskoga vijeca obrane, kao i pripadnici Petoga korpusa Armije Bosne i Hercegovine, ciji je glavni cilj bio da se uz hrvatsku nesebicnu pomoc sprijeci pad Bihaca i da se tako izbjegne veci pokolj od onoga sto se ga malo ranije pocinile srpske vojne i paravojne postrojbe u Srebrenici, a koji je bio najveci poslijeratni pokolj u Europi nakon Bleiburga.(...)

''Danas kad slusamo objede na racun Oluje, koja je bila oslobodilacka akcija, cista i blistava kao suza, prisjetimo se sto je porucivao zavedenim Srbima na okupiranom podrucju pokojni predsjednik Tudman u svojemu proglasu koji se tih dana svakoga punoga sata citao na svim hrvatskim radijskim i televizijskim postajama.

"Buduci da su propali svi pokusaji, pa i pregovori u Zenevi 3. kolovoza 1995, i hrvatskih vlasti i medunarodne zajednice za mirnu reintegraciju hrvatskih okupiranih krajeva;

Buduci da zacetnici pobune u Hrvatskoj, Martic i dr., umjesto da se odazovu pozivu za mirnu reintegraciju, nastavljaju rat protiv hrvatske drzave, i zajedno sa kolovodama pobune u Bosni, Karadzicem i drugima kuju nove osvajacke planove za zajednicko osvajanje zasticene zone Bihac, sto Hrvatska ne moze dopustiti;

Buduci da hrvatski i bosanski Srbi ne samo da sprjecavaju povratak prognanika vec i nastavljaju s progonom nesrpskog stanovnistva;

Buduci da srpski ekstremisti, od samih pocetaka pobune pa i sada, prizivlju u pomoc ostatke talijanskog fasizma, nudeci podjelu hrvatskog teritorija izmedu talijanskog i srpskog imperijalizma;

Buduci da razularene paravojne srpske postrojbe, i dalje vrse teroristicke napadaje na civilno pucanstvo od Slavonije do Dalmacije, granatiraju hrvatska podrucja i gradove Otocac, Gospic, Karlovac, pa i za vrijeme dok u Zenevi s hrvatskim izaslanstvom vode politicke razgovore o mirnoj reintegraciji, ponovno bombadiraju i podrucje Dubrovnika gdje su pale nove ljudske zrtve;

i buduci da su svi pokusaji, hrvatske drzave i medunarodne zajednice, da pobunom otudeni dijelovi hrvatskog teritorija budu na miran nacin vraceni pod hrvatski suverenitet bili odbaceni i izigrani, hrvatska je drzava prinudena poduzeti vojno-redarstvene korake za ponovno ukljucivanje navedenih okupiranih podrucja u svoj ustavno-pravni poredak.

Prisiljeni smo na takvu odluku da bismo, nakon cetiri godine uzaludnog pregovaranja stali na kraj daljem izigravanju hrvatske i medunarodne javnosti i da bismo osigurali pocetak vracanja prognanika na njihova ognjista.

Stoga u ime demokratske vlasti Hrvatske:

Pozivam pripadnike srpskih paravojnih postrojbi, koji su svojevoljno ili prisilno mobilizirani u paravojne srpske postrojbe, da predaju oruzje hrvatskih vlastima, uz jamstvo da ce im biti udijeljena amnestija prema vazecim hrvatskih zakonima.

Pozivam inicijatore pobune da shvate uzaludnost svojega pothvata i njegovu stetnost za srpsku zajednicu u Hrvatskoj, ako ustraju u pobuni, da se predaju hrvatskih vlastima i prihvate oprost ili pravicno sudenje za svoje prijestupe.

Pozivam hrvatske gradane srpske nacionalnosti, koji nisu aktivno sudjelovali u pobuni, da ostanu kod svojih kuca, i bez bojazni za svoj zivot i svoju imovinu, docekaju hrvatsku vlast, uz jamstvo da ce im se dati sva gradanska prava, i omoguciti izbori za lokalnu samoupravu prema hrvatskom Ustavu u Ustavnom zakonu uz prisutnost medunarodnih promatraca.

Pozivam predstavnike Srbije i Crne Gore (i njihove SR Jugoslavije) da prestanu podupirati ekstremiste s okupiranih hrvatskih podrucja, sto se ocitovalo i na zenevskim pregovorima na kojima je sudjelovao i jugoslavenski otpravnik poslova kad su hrvatski Srbi odbili prihvatiti mirnu reintegraciju okupiranih podrucja. To bi bio prvi korak prema opcem rjesenju hrvatsko-srpskih odnosa na citavom interesnom prostoru dva susjedna naroda, odnosno normalizacije odnosa na osnovama medusobnog priznanja. Odlucni smo prekinuti patnje i neizvjesnost hrvatskih prognanika s okupiranih podrucja, a hrvatskim Srbima zajamciti ljudska i etnicka prava u ustavno-pravnom poretku demokratske Hrvatske..."

Eto, to je porucivao pokojni predsjednik Tudman u danima Oluje, no njegove prijedloge pobunjenici i njihovi nalogodavci nisu slusali, pa su Hrvatska vojska i policija tada izvojevali velicanstvenu pobjedu, i konacno omogucili hrvatskom narodu da normalno putuje svojom zemljom, da normalno gradi, zivi i razvija se.

Obecajmo, stoga, svoju punu podrsku onima koji s bili s nama i s kojima smo mi bili, rame uz rame, srce uza srce, u najtezim danima stvaranja i obrane slobodne, suverene i neovisne hrvatske drzave. Danas kada slavimo Dan pobjede i Dan domovinske zahvalnosti, zanemarimo sva nasa razlikovanja, politicka i svaka druga, jer smo na ovaj dan pozvani da slavimo domovinu, da slavimo drzavu, da slavimo sto smo narod koji ima i svoje ime i svoje prezime. A to je kamen temeljac hrvatske buducnosti u ovome novome trecem tisucljecu..."

U nesluzbenom pak dijelu programa, Ivan Sare izrekao je prigodnu recitaciju, a tijekom cjelodnevnog programa nazocnima se obratio i veslacki maratonac Ladislav Hosi, te tijekom poslijepodneva i vlc. Ivica Zlatunic kojemu je za odrzavanje HKC-a Nikola Sabljak u ime Ogranka HDZ-a urucio 4000 AUD.

Nazocne je zabavljala hrvatska glazbena skupina "More".

- Zabiljezila: Nevenka Bajer
• Snimio: Sergio Marusic
Izvor: www.croatianherald.com

ISKRENA ZAHVALNOST HRVATSKIM BRANITELJIMA, OBITELJIMA NESTALIH I POGINULIH TE SVIMA ONIMA KOJI SU POLOŽILI SVOJE ŽIVOTE NA OLTARU DOMOVINE
u povodu
DANA HRVATSKE POBJEDE i
DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI
TE 10. OBLJETNICE POBJEDONOSNE
VOJNO-REDARSTVENE AKCIJE
"O L U J A"
5. kolovoza 1995. - 5. kolovoza 2005.

želi, Koordinacija HDZ-a Australije i Novog Zelanda

 

 

Vrh

Copyright 2003 - 2005 - Australian Croatian Democratic Union - Stranice najbolje gledane sa rezolucijom 1024X768