PREDSJEDNIK HDZ-a IVO SANADER
http://www.slobodnadalmacija.hr/ - 21. lipnja 2003.

HDZ POBJEDJUJE NA IZBORIMA!

Svima nama u Hrvatskoj treba sto vise medjusobne snosljivosti i razumijevanja. Neka predizborna utrka bude zestoka, ali u granicama elementarnog ponasanja i postovanja drugog - Mi se ne kanimo boriti za bolju proslost, to nas ne vodi nikamo, vazne su nam cinjenice i zelimo da se sve do kraja rasvijetli, pa tako i ono sto se 1998. godine dogadjalo u vezi s generalom Gotovinom
Razgovarao Vuk DJURICIC

Intervju generala Ante Gotovine izazvao je brojne reakcije i polemike, njime su se neke stvari dodatno razjasnile i o tome manje-vise svi govore, osim HDZ-a, koji mudro suti. Zbog cega?
HDZ ne suti. Odaslali smo priopcenje koje je u danom trenutku bilo izravni odgovor na intervju. Reagirali smo pod pretpostavkom da je intervju vjerodostojan, a pokazalo se da jest, jer je to potvrdio odvjetnik generala Gotovine. Dakle, general Gotovina je donio odluku i to se treba postovati, a sto se tice onoga sto se dogadjalo 1998. godine...
HDZ zbog toga suti?
Ponavljam vam da HDZ ne suti, niti za to ima ikakvih razloga. A kad je rijec o dogadjajima iz 1998. godine, onda valja naglasiti da oni imaju vise aspekata.
A to su?
Prvo, drzavno vodstvo je tada razmatralo spadaju li Bljesak i Oluja ili ne pod ingerenciju Haaskog suda. Tada se dogodilo nesto sto je i Gotovina kazao u intervjuu, a sto meni nije bilo poznato. Naime, Savjet za suradnju s Haagom rekao mu je da on ne smije ici i odgovarati na pitanja haaskih istrazitelja, a pokazalo se da general Gotovina, kako sam kaze u intervjuu, nije ni znao da je takav zahtjev stigao iz Haaga.
Svi clanovi Savjeta bili su visokopozicionirani HDZ-ovci. Ako je to tocno, a jest, onda se moze reci da je HDZ svjesno zrtvovao generala Gotovinu? HDZ nije zrtvovao generala Gotovinu ni bilo koga drugoga, radilo se o procjenama i potezima drzavnoga vrha koji su se ponajprije odnosili na nase odnose s Haagom u vezi s akcijama Bljesak i Oluja. Inace, od tadasnjih clanova Savjeta za suradnju s Haagom nitko vise nije clan HDZ-a.
Nitko?
Upravo tako.
To HDZ i ondasnji drzavni vrh ne amnestira od odgovornosti.
Ja ne govorim o necijoj odgovornosti ili neodgovornosti, nego navodim nepobitne cinjenice. Dakle, u tadasnjem Savjetu su bili Mate Granic, Miro Tudjman, Ivic Pasalic, Ljerka Mintas-Hodak i Markica Rebic, i danas nitko od njih nije clan HDZ-a. Drugo, meni je, kao i svima u HDZ-u, ali i u Hrvatskoj, bitno da se o tome dozna istina, bez obzira na to hoce li ona biti neugodna ili ne za HDZ ili bilo koga drugog. Mi se ne kanimo boriti za bolju proslost, to nas ne vodi nikamo, vazne su nam cinjenice i zelimo da se sve do kraja rasvijetli, pa tako i ono sto se 1998. godine dogadjalo u vezi s generalom Gotovinom. Istina nam svima treba, i to je jedini nacin da se stvari posloze na svoje mjesto i da krenemo naprijed.
Je li general Gotovina zrtvovan i bi li, da mu je 1998. godine bio dopusten razgovor s haaskim istraziteljima, protiv njega uopce bila podignuta optuznica?
Tesko je hipoteticki razgovarati o tome sto bi bilo kad bi bilo. Medjutim, general Gotovina u svom intervjuu posve jasno kaze da mu je zelja da bude oslobodjen. To je i nasa zelja, jer je on, kao general predvodnik operacije Oluja, najzasluzniji za oslobadjanje sredisnjih dijelova Hrvatske. On zbog toga zasluzuje pocasti i priznanja, i bez obzira na sve, on ce, u to sam posve siguran, ostati zapisan u hrvatskoj povijesti kao slavni vojskovodja Domovinskog rata. A bi li protiv njega bila podignuta optuznica? To je tesko reci. On je, prema intervjuu, prizeljkivao isti status kakav je svojedobno dobio Petar Stipetic.
Dakle, za ono sto se u vezi s generalom Gotovinom dogadjalo 1998. godine iskljucivo su odgovorni bivsi clanovi Savjeta za suradnju s Haagom?
Rekao sam samo da ti ljudi danas nisu clanovi HDZ-a.
Konacnu odluku o tome hoce li general Gotovina razgovarati s haaskim istraziteljima ili ne donio je predsjednik Tudjman?
Pretpostavljam. Medjutim, nije se radilo o pitanju generala Gotovine, nego o nacelnom stavu o tome spadaju li operacije Bljesak i Oluja pod ingerenciju Haaskog suda ili ne. To je pitanje prije pet godina razmatrano s vise aspekata. Razmatrali su se rezolucija Vijeca sigurnosti 827. iz 1993. godine, kojom je oformljen Haaski tribunal, te njegov statut i pravilnik rada. I tada je, uz vrlo dobre i studiozne konzultacije s pravnim strucnjacima medjunarodne zajednice, zakljuceno da Bljesak i Oluja ne spadaju pod ingerenciju Haaskog suda, pa je sukladno tome Sabor, dakle ne samo HDZ, uz samo nekoliko glasova protiv, i donio takvu odluku.
Kako objasnjavate cinjenicu da je Vas bivsi sef, a danas predsjednik DC-a Mate Granic, koji je godinama bio u samome vrhu bivse vlasti, “zaboravio” mnoge stvari?
To morate pitati njega.
Kako u slucaju generala Gotovine ocjenjujete ponasanje predsjednika Mesica, a kako Vlade, odnosno premijera Racana? Razlike, to je ocito, postoje. Zbog cega?
Razlike postoje. Medjutim, vazno je podsjetiti na to da je Vlada reagirala na optuznicu, odnosno da je premijer Racan svojedobno odaslao pismo glavnoj tuziteljici, a na optuznicu je, kad nam je bio poznat njezin sadrzaj, promptno reagirao i HDZ i prosvjedovao protiv kvalifikacija navedenih u optuznici, a one su, kao sto je poznato, sljedece: da je u operaciji Oluja izvrseno etnicko ciscenje Srba, da je pocinjen genocid i da je Knin prekomjerno granatiran. Te kvalifikacije iz optuznice je i premijer Racan odbacio, ali nakon sto je Carla del Ponte odgovorila da ostaje pri optuznici i da je ne zeli mijenjati, Vlada vise nista nije poduzela.
A sto je trebala ili mogla poduzeti?
Nase stajaliste se razlikovalo od Vladina u tome sto smo smatrali, a to sam kazao i u Saboru u srpnju 2001. godine, da je Vlada tada trebala uci u pravni spor s Haagom, kao sto je to kasnije ucinila u slucaju generala Bobetka osporavajuci pojedine tocke optuznice. U tom je slucaju usla u pravni spor koji je izgubila, a u slucaju Gotovina to nije ucinila. Ne znam zbog cega?! To je bila osnovna razlika izmedju naseg i Vladina stajalista u vezi sa slucajem Gotovina.
Kako ocjenjujete ponasanje predsjednika Mesica?
On sve donedavno uopce nije reagirao na sadrzaj optuznice. Nedavnim je istupima dosao na poziciju HDZ-a i Vlade, naglasavajuci da ni on ne prihvaca te tocke iz optuznice i predlozivsi Haagu da je preispita. Pozdravljam njegov potez, ali mislim da je tako trebao reagirati 2001. godine.
Vlada je i prije odgovora Carle del Ponte predsjedniku Mesicu tvrdila da njegova inicijativa nece uroditi plodom. Odgovor Carle del Ponte potvrdjuje da optuznica nece biti povucena i da se general Gotovina morati pojaviti u Haagu?
Parlamentarna oporba ne zna nista o onome sto se dogadja iza scene. Ne znamo kako je doslo do intervjua i ne znamo s kim je sve kontaktirao ili kontaktira general Gotovina.
A sto mislite, s kim je kontaktirao — s Predsjednikom Republike ili s nekim iz Vlade?
Ne znam. Moguce je da je kontaktirao s Predsjednikom drzave, ali ne iskljucujem ni mogucnost kontakta i s nekim iz Vlade. Zbog toga mi je u ovom trenutku tesko precizno govoriti o nekim stvarima, ali bez obzira na to, mislim da njegov intervju u Nacionalu nije prvi korak, nego jedan od zadnjih.
U kojem smislu?
Iz intervjua se posve jasno iscitava da je general Gotovina donio neke bitne odluke. Priznaje Haaski sud i spreman je, ali ne kao optuzenik, nego kao osumnjicenik, s haaskim istraziteljima razgovarati o svemu, nakon cega ce, ako bude optuzen, kako kaze, sam otici u Haag.
Oporba je ljuta zbog toga sto joj se Gotovina nije javio i od nje trazio pomoc?
Oporba zbog toga nije ljuta. Govorim, naravno, u ime HDZ-a. Posve je logicno da general Gotovina kontaktira s vlasti.
Njegov intervju u Nacionalu je i pljuska nekim oporbenim politicarima koji su ga proteklih godina zloupotrebljavali predstavljajuci se kao njegovi “branitelji”?
To se ne odnosi na HDZ. Nas stav je od pocetka i u svim slucajevima bio posve jasan i konzistentan. Suradnju s Haagom nikad i nicim nismo dovodili u pitanje, uz vaznu napomenu da se uvijek mora raditi o individualnoj krivnji. Dakle, ako je netko pocinio zlocin, on za to mora odgovarati. Vazno je naglasiti da je Hrvatska kao punopravna clanica UN-a suosnivac Haaskog suda, sto znaci da je, s jedne strane, obvezna na suradnju s njime, ali to, s druge strane, ne iskljucuje njezin ulazak u pravni spor s Haaskim sudom.
Sto se time dobiva ako se optuznica jedino moze osporavati u Haagu?
Ima slucajeva u kojima se optuznica i prethodno osporavala. Tako je bilo u slucaju Bobetko, Vlada je usla u pravni spor s Haagom...
I izgubila ga?
Tocno, ali...
Vjerojatno bi se isto dogodilo i u slucaju Gotovina?
To ne znam. Postoji mogucnost pravnog spora i Vlada ju je trebala iskoristiti.
Kakve su vase procjene, hoce li se general Gotovina, ako mu se status ne promijeni, a po svemu sudeci nece, predati ili...?
Ne zelim se baviti spekulacijama. Medjutim, general Gotovina je izniman casnik, veliki domoljub i covjek koji je iznad svega postovao ratno pravo. Iz dokumenata koje su objavili nasi mediji posve jasno je vidljivo da je trazio procesuiranje i kaznjavanje onih koji su pocinili zlocine. Rijec je o vrlo odgovornom covjeku i nije na meni da govorim u njegovo ime.
Moze li se reci da je bio zrtva politike i da ga se koristi u politikantske svrhe?
Osobno bih volio da se nikoga ne koristi u politicke svrhe, a s obzirom na to da je pred nama predizborna kampanja, iz nje bi ga trebalo posve izostaviti. Dakle, smatram da se njime i njegovim slucajem ne bi trebao nitko koristiti u predizbornoj kampanji, jer mislim da on to nije zasluzio.
To se vjerojatno nece dogoditi?
Ne znam za druge, ali HDZ se, u to sam posve siguran, tako nece ponasati.
Kakva ce biti predizborna kampanja? Prljava?
Kao predsjednik stranke zauzet cu se i inzistirati na — a nasu izbornu strategiju i taktiku usvojit ce Sredisnji odbor HDZ-a prije pocetka izborne utrke — kulturi dijaloga i medjusobnoj toleranciji. Stranacki interesi su jedno i svi moramo voditi racuna i o nekim vecim i vaznijim prioritetima, a ne samo o uskostranackim. Svima nama u Hrvatskoj treba sto vise medjusobne snosljivosti i razumijevanja. Neka predizborna utrka bude zestoka, ali u granicama elementarnog ponasanja i postovanja drugog.
Znaci li to da u HDZ-u danas dominira proeuropska politika?
Proeuropska i prohrvatska, jer nam je posve jasno da u nacionalne interese ne spadaju samo politicka pitanja, nego da je to i dobar zivot svih hrvatskih gradjana.
To bi trebao biti prioritet?
Naravno. To je nacionalni interes.
Nema vise otpora takvoj politici?
Ne. Stranka se u protekle tri i pol godine profilirala i konsolidirala, a HDZ smo reafirmirali i u medjunarodnoj zajednici. Tako smo u listopadu prosle godine postali clanovi Europske pucke stranke, politicke asocijacije gradjanskih, konzervativnih, demokrscanskih i narodnjackih stranaka. Ona okuplja vise od 60 europskih stranaka i najjaca je frakcija u Europskom parlamentu. To je priznanje svima nama u stranci, ali i priznanje Europe da je HDZ stranka koja je privrzena demokraciji, vladavini prava, postovanju ljudskih i manjinskih prava, i koja zeli Hrvatsku u EU.
Bez obzira na to sto ste Vi kao predsjednik stranke vise privrzeni Americi nego Europi, odnosno Europskoj uniji?
To nije tocno. A jedna od potvrda za to je i cinjenica da sam se prosloga tjedna u Berlinu sastao i razgovarao s Angelom Merkel, seficom CDU-a i jednom od najjacih, a mozda i najjacom politicarkom Europe.
Rekli ste da je stranka konsolidirana i profilirana?
To je cinjenica.
Vas saborski zastupnik Ljubo Cesic Rojs ocito tako ne misli. Bez obzira na to sto nije pozvan na sabor stranke, najavio je da ce, jednostavno receno, izazvati tarapanu?
Izjave i ispadi Ljube Cesica Rojsa spadaju vise u politicki folklor, pa njihovo komentiranje nije za ozbiljan politicki razgovor.
Zbog cega ga je Sredisnji odbor suspendirao i zbog cega ga niste pozvali na sabor stranke?
On je istupima i ekscesima sam sebe diskvalificirao. Politika koju zastupa steti interesima i ugledu HDZ-a, i to je, sto je posve razumljivo, rezultiralo njegovom suspenzijom.
Nakon cega slijedi iskljucenje iz stranke?
Odluku o tome donijet ce za to nadlezna stranacka tijela.
Pitanje Branimira Luksica, sto se tice clanstva, rijeseno je?
Da. On je sam istupio iz stranke, sto je bio i logican potez jer on na temelju onoga sto je radio, kako se ponasao i politikom koju je vodio vec odavno nije u HDZ-u, nego u nekoj drugoj stranci, u koju je vec uclanio i svoju suprugu.
U koju stranku? Pasalicev HB?
Ne bih se bavio time. Svatko, pa tako i Branimir Luksic, moze birati u kojoj ce organizaciji djelovati. On me vise ne zanima.
Tko ce biti novi splitsko-dalmatinski zupan? Kruno Peronja ili...?
Prema medjukoalicijskom dogovoru, s obzirom na to da smo najjaca stranka koalicije, mjesto zupana pripada HDZ-u, a HDZ je odlucio da to bude Kruno Peronja. A s obzirom na to da je Luksic napustio stranku, on gubi to mjesto i mora ga prepustiti HDZ-u. Pozivam sve koalicijske partnere u Zupaniji da postuju potpisani medjustranacki dogovor jer u suprotnome koalicija gubi svoj smisao. Uostalom, kakvi su to ljudi koji potpisu sporazum pa onda za njega ne dignu ruku na sjednici, no vjerujem da ce se ispostovati dogovor, u suprotnome HDZ nece dopustiti nastavak ovakve koalicije.
Zbog cega ste se nedavno ogradili od TV istupa Ivana Bobetka? On je, medju ostalim, kazao da radi na gospodarskom programu HDZ-a koji ce Hrvatsku izvuci iz krize?
To takodjer spada u hrvatski politicki folklor koji ne zasluzuje bilo kakav komentar. On je u tom istupu govorio svega i svacega, ali to nije rjecnik i politika HDZ-a, i na tu se razinu ne zelim spustati.
Mnogi ce reci da ste se Vi i HDZ samo “umili”, a u biti ostali isti?
Svi koji komentiraju HDZ i nas rad svjedoce o nasoj snazi jer da smo beznacajna stranka o nama nitko ne bi pisao. HDZ je ozbiljna demokratska, profilirana i konsolidirana stranka koja je posve spremna odgovoriti na sve izazove i iznaci najkvalitetnija rjesenja za sve probleme koji danas muce i opterecuju Hrvatsku i njezine gradjane.
Tako ste se ponasali u vrijeme kad ste pocetkom devedesetih bili intendant splitskoga HNK?
Da.
Niste se koristili sovinistickom metlom, odnosno niste li tada iz HNK izbacili “nepodobne” Hrvate i one koji su bili “neciste” krvi?
To su zlonamjerna podmetanja. Sve navode iz teksta sam demantirao i nadam se da ce to “Feral” objaviti.
Neki ljudi tvrde posve suprotno.
Koji? Navedite mi tko to tvrdi? Takvo ponasanje je posve suprotno mojem svjetonazoru i politici koju zastupam.
Tako je bilo i pocetkom 90-ih?
Da.
Niste iz splitskoga HNK, prema “Feralu”, zbog toga sto je Srbin, izbacili bivseg financijskog direktora Milana Kecmana i “nepodobnog” Hrvata Ivicu Restovica?
Ne. Obojica su bila clanovi prethodne uprave i njih nisam htio imati u svom timu. Uvijek i svuda novi sef bira svoje najuze suradnike, bilo to u kulturi, gospodarstvu, politici ili, ako hocete, u novinama. U svim sam takvim situacijama birao svoje suradnike, jer sam kao prvi covjek bio i najodgovorniji. Tako je radio i Restovic prije mene, tako su radili i nakon mene.
U posljednje vrijeme aktualne su spekulacije s kime cete na izbore. Sami?
Da.
Niste li time bitno umanjili izglede za osvajanje vlasti?
To su pogresne procjene. Izglede smo time povecali.
Zbog cega?
Ako se ide u predizbornu koaliciju, onda time svojim biracima apriori odasiljete poruku da ste nesigurni, odnosno da niste sigurni u pobjedu. Dakle, smatram da svaka stranka mora samostalno izici na izbore da bi se time testirala i dobila ocjenu svoje vrijednosti na hrvatskom politickom trzistu.
Sigurni ste da ce HDZ dobiti najvecu podrsku?
Sasvim sam siguran.
Ali to nece biti dovoljno za preuzimanje vlasti?
Zbog toga smo i pregovarali s nekoliko stranaka, jer mislimo da je vrijeme da se u Hrvatskoj, nakon vladavine HDZ-a i koalicije koja se okupila na programu “protiv”, pocnu stvarati koalicije oko slicnog programa, a ne zbrda-zdola i samo s ciljem da se nekoga rusi. Mi zelimo dobiti podrsku biraca na konkretnim projektima izvlacenja Hrvatske iz krize, na projektima u cijoj ce realizaciji sudjelovati i srodne nam stranke. Zato i pregovaramo sa strankama centra i desnog centra, a ne sa strankama lijevog centra i ljevice, jer one s nama nisu kompatibilne.
A stranke ekstremne desnice?
Ni s njima ne pregovaramo. Na kraju krajeva, to je posve jasno jer ih nismo pozvali, niti to kanimo, na pregovore o formiranju buduce postizborne vladajuce koalicije.
A sto ako vasi pozeljni partneri ne prijedju izborni prag?
Mislim da ce prijeci izborni prag. Moj pristup je posve jasan i posten. Idemo svi skupa odraditi izbore, vidjeti kome ce biraci dati povjerenje i tko koliko tezi na politickoj sceni, pa ce se nakon toga “mijesati karte”. Nakon izbora je situacija sasvim drukcija.
HDZ ni kojem slucaju nece koalirati s HIP-om i HB-om?
To pitanje je posve bespredmetno, jer oni nece prijeci izborni prag.
Od nakane da koalirate s HSS-om ne odustajete?
HSS je jasno rekao da su spremni na razgovore nakon izbora. Dakle, imaju stav slican nasem, mislim da je on ispravan i to postujem.
Ako HDZ pobijedi i formira koaliciju koja ce imati vecinu, ceka Vas premijersko mjesto?
Izbjegavam govoriti o funkcijama, ali je posve jasno da predsjednik najjace stranke ne smije bjezati ni od jedne odgovornosti.
Na mjesto predsjednika Sabora zasjest ce Vladimir Seks ili...?
Seks je zasigurno najveci mestar za saborska pitanja, ali je spreman i za druge izazove.
Je li veci mestar Mate Arlovic?
Postujem Arlovica, ali sam uvjeren da je Seks bolji mestar od njega.
Njih dvojica se dobro razumiju?
Obadvojica su majstori procedure, ali Vladimir Seks je bolji. On je inace jedan od utemeljitelja HDZ-a i moj najblizi i pouzdani suradnik i prijatelj. Medjutim, zelim naglasiti, vjerujte mi na rijec, da se o podjelama funkcija uopce nije razgovaralo. Neprimjereno je i suludo razmisljati o funkcijama prije negoli se dobiju izbori. Narodna poslovica kaze: “Prvo skoci, pa onda reci hop!” Tako se ponasamo i tako cemo se ponasati. Funkcije ce se, sukladno izbornim rezultatima, dijeliti nakon izbora. Za HDZ je svaka druga kombinacija neprihvatljiva.

IZVJESTAJNI SABOR POKRECE HRVATSKU

Na izvjestajnom saboru stranke ce biti vise od 5.000 izaslanika.
To je tipicni populisticki potez?
Nije tocno. Dosad je na saborima HDZ-a bilo izmedju 1.700 i 2.200 izaslanika, koliko ih je, recimo, bilo na 7. opcem saboru. Ovaj put smo povecali broj izaslanika jer time...
Zelite manifestirati snagu stranke?
To je na drugome mjestu. A glavni razlog za toliki broj izaslanika je moja zahvala kao predsjednika stranke clanstvu, jer HDZ je jak zbog toga sto ima snaznu i dobru organizaciju i sto ima nesto sto druge stranke nemaju. Imamo desetke i desetke tisuca anonimnih i postenih clanova stranke koji u okviru HDZ-a samozatajno rade za Hrvatsku i(li) za lokalnu sredinu, ne trazeci pritom prva mjesta. Te ljude smo, u znak zahvale za ono sto rade, pozvali na sabor stranke i to je glavni, odnosno jedini razlog zbog kojega ce na saboru biti toliko izaslanika.
Znaci li to da se ljudi opet masovno uclanjuju u HDZ?
Od “povijesnog” 7. sabora u stranku uslo 20.000 novih clanova.
Ljudi “njuse” da se HDZ vraca na vlast ili...?
To znaci da se honoriraju rad, konsolidacija, profilacija i ciscenje stranke.
Uz zahvalu clanstvu, koje su druge bitne stvari o kojima ce se raspravljati na izvjestajnom saboru stranke?
Pozvat cemo clanstvo na maksimalnu mobilizaciju, koja ce, vjerujem, rezultirati nasom pobjedom na izborima. I trece, sto je posebno vazno, a to je i moto sabora, jest nasa nakana da se svi maksimalno angaziramo u pokretanju Hrvatske, u izvlacenju Hrvatske iz krize. Sabor se odrzava pod motom “Pokrenimo Hrvatsku”.
U kojem pravcu?
Mi u HDZ-u ne pristajemo na nemoc, malodusje, beznadje i pesimizam koji se siri. Nitko ne moze minorizirati aktualne probleme, oni su goruci i veliki, a mi zelimo poslati poruku da postoji politicka snaga koja je spremna s njima se uhvatiti u kostac i rjesavati ih. Na saboru ce, medju ostalim, i neki novi ljudi, strucnjaci, govoriti o problemima u pojedinim podrucjima i nacinu na koji bi se oni trebali rjesavati. Dakle, osnovna poruka koja ce biti odaslana hrvatskoj javnosti bit ce da je HDZ politicka snaga koja ce ponovno traziti povjerenje i mandat zbog toga sto smatramo da Hrvatsku doista mozemo izvuci iz sveopce krize u kojoj se nalazi.

BIOGRAFSKI OBRIS

IVO SANADER rodjen je 8. lipnja 1953. godine u Splitu, gdje je zavrsio osnovnu skolu i gimnaziju. Studij komparativne knjizevnosti i romanistike zavrsio je na Filozofskom fakultetu Sveucilista u Innsbrucku, gdje je 1982. godine i doktorirao s temom “Nazor o svijetu u kazalisnom djelu Jeana Anouilha”.

Radio je kao programski, te glavni i odgovorni urednik u splitskoj izdavackoj kuci “Logos”, bio clan urednistva casopisa Mogucnosti, a od sijecnja 1991. do kolovoza 1992. godine bio je intendant splitskoga HNK. Objavio je nekoliko knjiga, clan je Drustva hrvatskih knjizevnika i PEN-a.

Na izborima 1992. i 2000. godine izabran je za saborskog zastupnika. Bio je ministar znanosti , zamjenik ministra vanjskih poslova, predstojnik Ureda predsjednika Republike i glavni tajnik Vijeca obrane i nacionalne sigurnosti.

Na 5. opcem saboru HDZ-a u travnju 2000. godine izabran je za predsjednika stranke, te ponovno izabran na 7. opcem saboru u travnju 2002.

Potpredsjednik je Vanjskopolitickog odbora Hrvatskog sabora.

Vrh

Nazad

Slijedeca