Životopis Dr. Franje Tuđmana

Uvod	1922 - 1961	1961 - 1989	1989	1990	1991	1992
1993	1994	1995	1996	1997	1998	1999
"Da, slobodna i neovisna, demokratska Hrvatska jest za integracije sa svijetom, ali za integracije u kojima će živjeti kao hrvatski subjekt, u kojoj neće drugi više nametati svoju volju hrvatskome ...".

1991

10. I. - U Beogradu, na sjednici Predsjedništva SFRJ, predsjednika svih republika i pokrajina, te predsjednika SIV-a o budućem ustroju jugoslavenske državne zajednice, u kontekstu novoga povijesnog sporazuma o suživotu naroda i država SFRJ, predložio preobrazbu postojeće jugoslavenske federacije u savez država.

23. I. - Pozvao sve Hrvate u domovini i svijetu da 26. siječnja, radi sprječavanja moguće intervencije JNA u Hrvatskoj protiv demokratski izabrane vlasti, održe javne prosvjedne skupove i da u svakom trenutku budu spremni materijalnim dobrima i vlastitim životima priskočiti u pomoć domovini.

24. I. - Predsjedao sjednicom Hrvatske vlade koja je predložla Hrvatskom saboru donošenje odluke po kojoj bi u Hrvatskoj bili primjenjivi samo oni zakoni koji nisu u oprečnosti s hrvatskim ustavom. Na sjednici je izražena odlučnost Vlade u odgovoru na namjere JNA.

25. I. - Održao govor na izvanrednoj sjednici Hrvatskog sabora, izrazivši odlučnost Hrvatske za dijalog i obranu, a nakon toga, iako su se neki suradnici radi mogućeg uhićenja tome protivili, isti dan otputovao u Beograd na sjednicu Predsjedništva SFRJ.

28 - 30. I. Boravio u državnom posjetu Austriji, u Beču i drugoga dana, u okviru političke tribine "Schwarzenberg Platz Forum", održao vrlo zapaženo predavanje "Europska zajednica suverenih naroda i uloga malih zemalja".

2. II. - U Švicarskoj, u Davosu, na skupštini Svjetskoga gospodarskog foruma, pred više od 700 predstavnika vlada, raznih institucija i korporacija, govorom "Croatian approach to Yugoslav crisis historical and current perspective" pozvao međunarodnu javnost da Hrvatskoj pruži oslonac u očuvanju suvereniteta i samostalnosti.

13. II. - U Beogradu, na proširenoj sjednici Predsjedništva SFRJ
o ustrojstvu buduće jugoslavenske države, kao hrvatski predstavnik izjasnio se za konfederaciju SFRJ.

21. II. - U Hrvatskom saboru, u prigodi usvajanja Rezolucije o prihvaćanju postupka za razdruživanje SFRJ i o mogućem udruživanju u savez suverenih republika, podnio uvodno izlaganje.

25. II. - U Zagrebu primio u posjet A. Mocka, ministra vanjskih poslova Republike Austrije.

1. III. - Odbio putovati u Beograd na zasjedanje Predsjedništva SFRJ, "dok ne prestanu pritisci, pa čak i grožnje krivičnim progonstvom zbog tobožnje veleizdaje".

5. III. - Na sastanku Glavnog odbora HDZ-a upozorio da se Hrvatska nalazi "pred pogibelji organiziranog nastupa dogmatskih, unitarističkih i velikosrpsko-hegemonističkih snaga i tendencija koje žele obnoviti staru Jugoslaviju s unitarističkim obilježima ili čak veliku Srbiju".

16. III. - U Zagrebu, pred više stotina izbjegloga hrvatskog pučanstva iz velikosrpskom pobunom ugroženih hrvatskih krajeva, izjavio: "Bude li se netko drznuo oružjem ugroziti suverenitet Republike Hrvatske, branit ćemo se onim oružjem koje imamo, branit ćemo se s čitavim hrvatskim narodom. Nema te sile koja bi mogla pokoriti hrvatski narod."

19. III. - Na konferenciji za strane novinare u Zagrebu rekao da će na predstojećem sastanku republičkih predsjednika predložiti ili savez suverenih država, ili mirni i demokratski razlaz republika.

24. III. - Na Trgu bana Jelačića u Zagrebu na manifestaciji "Cvjetne nedjelje HDZ-a" istaknuo da je "hrvatski narod postigao svoje duhovno jedinstvo, slobodu i suverenost, kojih se više ne želi odreći".

28. III. - U Splitu sudjelovao na susretu šestorice predsjednika jugoslavenskih republika.

4. IV. - U Beogradu, na sastanku svih predsjednika republika SFRJ, izjasnio se za "savez suverenih država, u kojima će narodi imati zajamčena nacionalna prava, a građani - ljudska prava".

5. IV. - Donio odluku o osnivanju Vrhovnog državnog vijeća Republike Hrvatske kao savjetodavnog tijela Predsjednika Republike za unutrašnju i vanjsku politiku.

18. IV. - U Ohridu sudjelovao na sastanku predsjednika jugoslavenskih republika o budućnosti SFRJ.

19. IV. - U posjetu Mađarskoj, u Budimpešti, sastao se s mađarskim predsjednikom Arpadom Gonczom.

20. IV. - Donio odluku o ustrojstvu Zbora narodne garde za provedbu obrambenih i redarstvenih zadaća u Republici Hrvatskoj.

23. IV. - U Zagrebu, u Banskim dvorima, primio u posjet veleposlanika SAD u SFRJ W. Zimmermanna.

29. IV. - U Cetinju sudjelovao u razgovorima šestorice predsjednika jugoslavenskih republika o budućnosti Jugoslavije i sastanak napustio zbog vrijeđanja od strane pristaša velikosrpske politike. "Mnogi problemi u Jugoslaviji nastaju zato što Srbi smatraju da su vladajući narod u državi" - rekao je na konferenciji za novinare.

2. V. - Obratio se putem televizije hrvatskom narodu i svim građanima Republike Hrvatske, pozivajući ih na strpljenje i izjavljujući da će hrvatsko vrhovništvo učiniti sve da obrani slobodu, demokraciju, integritet i suverenitet Republike Hrvatske.

7 - 8. V. - U posjetu Velikoj Britaniji: razgovarao s ministrom vanjskih poslova D. Hurdom i bivšom premijerkom M. Tatcher, a prvog dana boravka u "St. Stephens clubu" održao predavanje "Croatia at the Political and Geographical Crossroad from Communism to Democracy" i konferenciju za novinstvo.

19. V. - U prigodi održavanja referenduma o budućnosti Republike Hrvatske uputio proglas hrvatskom narodu i svim građanima Republike Hrvatske da se očituju za suverenu Republiku Hrvatsku.

20 - 21. V. - Boravio u službenom posjetu Ukrajini. Drugoga dana posjeta na Sveučilištu u Kijevu održao predavanje "Hrvatsko nacionalno pitanje od Križanićeva slavenskog integralizma do suvremene nacionalne države".

25. V. - Boravio u službenom posjetu Republici Italiji, sastao se s premijerom Andreottijem, i u posjetu Svetoj Stolici. U Vatikanu ga je primio sveti otac Ivan Pavao II. U toj je prigodi predao Svetom ocu Promemoriju s glavnom porukom da slobodna Hrvatska želi ući u novo europsko zajedništvo zajedno sa svim susjednim državama.

28. V. - Na stadionu NK "Zagreb" obavio pregled Zbora narodne garde, te ovaj čin označio kao povijesni - začetak hrvatskih oružanih snaga.

30. V. - Na svečanoj sjednici Hrvatskog sabora u povodu prve obljetnice Dana hrvatske državnosti rekao je: "Da bismo ostvarili punu samostalnost, za koju je kroz povijest hrvatski narod dao tolike žrtve, potrebno nam je, kao nikad dosad, mudrost i razboritost, spremnost na poštivanje tuđih prava, ali i nepokolebljiva odlučnost u obrani samobitnosti i slobode."

15. VI. - U Ljubljani, u razgovoru s predsjednikom Republike Slovenije Milanom Kučanom dogovorio da Hrvatska i Slovenija zajedno proglase samostalnost i suverenost najkasnije do 26. lipnja.

19. VI. - U Beogradu vodio razgovor o uređenju međunacionalnih odnosa u SFRJ s predsjednicima Srbije i Bosne i Hercegovine, S. Miloševićem i A. Izetbegovićem.

25. VI. - U prigodi usvajanja Deklaracije o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske, Ustavne odluke o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske, te drugih osnovnih državno-pravnih odluka kojima je Hrvatska postala suverena i samostalna republika, na osnovi rezultata referenduma od 19. svibnja, u Hrvatskom Saboru obznanio je svijetu volju naroda da Hrvatska bude slobodna država. (Zaključkom Brijunske konferencije 7. srpnja 1991, odgođena je primjena Ustavne odluke o samostalnosti za tri mjeseca.)

Od proglašenja samostalnosti do međunarodnog priznanja,
domovinski rat 1991 (1991 - 1992)

8. VII. - Uputio domaćoj i međunarodnoj javnosti poslanicu u kojoj je upozorio na državnopolitičku krizu u SFRJ i pozvao međunarodnu zajednicu da što hitnije prizna Republiku Hrvatsku punopravnim članom međunarodnog poretka.

18 - 19. VII. - Službeno posjetio Saveznu Republiku Njemačku; u toj prigodi u Bonnu se sastao s kancelarom Helmutom Kohlom i s ministrom vanjskih poslova Hansom Ditrichom Genscherom.

21. VII. - Posjetio područja intezivnih ratnih djelovanja - Osijek, Vukovar i Vinkovce.

17. VIII. - Donio osnovne dokumente o obrani Republike Hrvatske.

22. VIII. - Upozorio Predsjedništvo SFRJ, ako do 31. kolovoza ne prestanu oružane akcije usmjerene protiv Hrvatske, da će Hrvatska poduzeti sve za zaštitu svoje cjelovitosti, suvereniteta i samostalnosti.

25. VIII. - Posjetio ratište u Pounju - Sisak, Petrinju, Hrvatsku Kostajnicu, Cepeliš i Pecku. Isti dan donio odluku o osnivanju Kriznog stožera Vlade Republike Hrvatske, na čelu s predsjednikom Vlade.

28. VIII. - Boravio u službenom posjetu Francuskoj.

7. IX. - U Haagu, na Mirovnoj konferenciji o SFRJ zatražio da se jugoslavenska politička kriza razriješi samoodreženjem naroda.

12. XI. - Na Mirovnoj konferenciji o SFRJ u Haagu upoznao nazočne da se protiv Hrvatske vodi "već godinu dana prljavi, neobjavljeni rat mimo svih pravila međunarodnog prava".
Isti dan donio je odluku o blokadi svih vojarna JNA i zračnih luka u Hrvatskoj. Nakon toga su hrvatske oružane snage od 14. do 19. rujna osvojile 36 vojarnih i vojnih skladišta, zarobile 230 tenkova, oko 400 teških topniških oruđa itd.

19. IX. - Pohvalio branitelje Vukovara "za dugotrajnu, junačku i uspješnu obranu grada Vukovara od najezde odmetničkih srpskih terorista i jedinica jugoslavenske agresorske armije".

2. - 3. X. - Boravio u službenom posjetu Italiji i Svetoj Stolici.

4. X. - U Haagu na Mirovnoj konferenciji o SFRJ potpisao sporazum o prekidu vatre i o povlačenju postrojbi JNA iz Hrvatske. Šest dana kasnije dogovoreno da se JNA mora povući iz Hrvatske u tijeku trideset dana.

7. X. - Bio cilj atentata u Banskim dvorima koje su raketirali jugoslavenski zrakoplovi da bi tako obezglavili hrvatski narod u njegovu povijesno presudnu trenutku. Dan kasnije, Hrvatski je sabor odlukom prekinuo sve državne veze sa SFRJ i Republiku Hrvatsku proglasio neovisnom državom.

10. X. - U Haagu sudjelovao u radu Mirovne konferencije o SFRJ.

15. - 16. X. - Boravio u službenom posjetu u Ruskoj Federaciji.

18. X. - U Haagu sudjelovao u radu Mirovne konferencije o SFRJ.

25. X. - U Haagu sudjelovao u radu Mirovne konferencije o SFRJ.

23. XI. - U Ženevi sudjelovao u radu Mirovne konferencije o SFRJ. Dogovoren sporazum o bezuvjetnom prekidu vatre, koji je stupio na snagu 3. siječnja.

24. - XI. - Uputio Poslanicu hrvatskom narodu i svim građanima Hrvatske o razornom ratu udruženoga srpskog imperijalizma i jugoslavenske armije protiv demokratske Hrvatske.

5. - 6. XII. - Boravio u službenom posjetu SR Njemačkoj. Prvi dan boravka u Bonnu, pred Njemačkim društvom za vanjsku politiku, održao predavanje o budućnosti Republike Hrvatske.

9. XII. - U Haagu sudjelovao u radu Mirovne konferencije o SFRJ.

10. XII. - Uputio američkom predsjedniku G. Bushu apel da izrazi potporu međunarodnom priznanju suvereniteta Republike Hrvatske. Istoga dana u Barceloni, predsjedniku Tuđmanu je dodijeljena godišnja nagrada Centra za etničke manjine i nacije (CIEMEN) zbog njegovih zasluga u ostvarivanju prava malih naroda i manjina.

19. XII. - U Grazu se susreo s predsjednikom Haaške konferencije o SFRJ lordom P. Carringtonom, na kojem su stvoreni praktični prijedlozi o priznanju; sastanak na kojem je predsjednik dr. F. Tuđman konstatirao da je "europska konferencija o Jugoslaviji zauzela stajalište priznanja prava naroda na samoodređenje".

22. XII - Upućena poruka hrvatskoj javnosti putem Hrvatske televizije u prigodi međunarodnog priznanja Hrvatske: "Mnogostoljetni san hrvatskog naroda konačno se obistinjuje u zbiljsku stvarnost. Hrvatska - kao samostalna i neovisna, demokratska i potpuno suverena država - postaje punopravni, međunarodnopravno priznati subjekt."

28. XII - Na izvanrednom zasjedanju Hrvatskog sabora predložio da se uputi zahtjev Ministarskom vijeću EZ za međunarodno priznanje Republike Hrvatske.

Vrh

1992

1. I. - Primio u posjet posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a C. Vance u vezi s dogovorom oko dolaska "plavih kaciga" u Hrvatsku.

9. I. - U Haagu sudjelovao u radu Mirovne konferencije o SFRJ.

14. I. - Uputio pismo predsjedniku Svjetskoga židovskog kongresa E. Bronfmanu u kojem ga moli da pruži potporu i pomoć u svezi s priznanjem samostalnosti Republike Hrvatske.

15. I. - Njegovim zalaganjem i njegovim vođenjem hrvatske politike Europska zajednica priznala neovisnu Republiku Hrvatsku.

Od učvršćivanja hrvatske države do oslobađanja svih okupiranih područja, domovinski rat (1992-1995)

17. I. - Primio u prvi diplomatski službeni posjet neovisnoj Republici Hrvatskoj predsjednika Republike Italije Francesca Cossigu.

18. I. - Primio u posjet saveznog ministra vanjskih poslova Republike Austrije dr. Alojzija Mocka.

31. I. - 1. II. - U Davosu sudjelovao u radu godišnje skupštine Svjetskoga gospodarskog foruma i u toj prigodi razgovarao s H. Kissingerom i M. Woernerom, glavnim tajnikom NATO-a.

23. II. - U Zagrebu, u Koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski", u prigodi druge obljetnice I. Općeg sabora HDZ-a, održao uvodni govor s glavnom porukom: "Ostvarili smo ideale za kojima je hrvatski narod težio punih devet stoljeća."

9. III. - U Bruxellesu sudjelovao u radu Mirovne konferencije o SFRJ.

1. IV. - U Haagu, sudjelujući u radu Mirovne konferenciji o SFRJ, upozorio nazočne na srpsko agresorsko nepoštivanje primirja, zatražio mogućnost povratka izbjeglica svojim domovima, povlačenje postrojbi JNA s Lastova i Visa, od Zadra i Šibenika do 15. travnja, te razoružanje svih paravojnih postrojbi u UNPA-područjima i zahtijevao da Konferencija donese odluku o potpunoj i neodgodivoj deblokadi kopnenog, pomorskog i zračnog prometa.

6. V. - U Bruxellesu sudjelovao na Mirovnoj koferenciji o SFRJ.

22. V. - U New Yorku, u Općoj skupštini, u prigodi primanja Republike Hrvatske u članstvo Ujedinjenih naroda, održao govor, u kojem je naglasio: "Članstvo u Ujedinjenim narodima kruna je međunarodne potvrde suverene državnosti Republike Hrvatske."

30. V. - U prigodi druge obljetnice Dana državnosti, obratio se hrvatskom narodu u domovini i svijetu porukom: "Ovogodišnju drugu obljetnicu dočekujemo u posve drukčijim okolnostima. Konačno smo ostvarili devetstoljetni hrvatski san ..."

25. VI. - U Strasbourgu sudjelovao u radu Mirovne konferencije o ratu u Bosni i Hercegovini: lord Carrington, S. Milošević, A. Izetbegović i H. Silajdžić.

8. - 10. VII - U Helsinkiju, na zasjedanju Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi, uime Republike Hrvatske, potpisao je završni dokument helsinške Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji iz godine 1975; sudjelovao je u radu plenarne sjednice Konferencije, te je u kraćoj izjavi za novinare naglasio da je akt potpisivanja završnog dokumenta "veliki dan za Hrvatsku koja je aktivno ušla u međunarodni život. Uključila se u novi međunarodni poredak i u rješavanje svih pitanja od interesa za svijet, a posebno za nju".

27. VII. - Primio u privatni posjet predsjednika Argentinske Republike C. S. Menema.

2. - VIII. - Na drugim tajnim i neposrednim izborima za predsjednika Republike Hrvatske, već u prvom krugu s 56,73% osvojenih glasova izabran za predsjednika Republike Hrvatske, s predsjedničkim mandatom u trajanju idućih pet godina.

7. - 9. VIII - Na Ljetnim Olimpijskim igrama u Barceloni pratio, do tada najveće uspjehe hrvatskog športa - završnu utakmicu košarkaškog turnira između reprezentacija Hrvatske i Sjedinjenih Ameri&čkih Država i u toj prigodi susreo se s predsjednikom Međunarodnog Olimpijskog Komiteta J. A. Samaranchom.

12. VIII. - U Zagrebu, ispred crkve sv. Marka, pred sucima Ustavnog suda svečano prisegnuo za predsjednika Republike Hrvatske.

14. VIII. - U Bruxellesu, sudjelujući u radu Mirovne konferencije o Jugoslaviji, razgovarao s lordom Carringtonom.

25. - 27. VIII. - U Londonu, sudjelovao u radu na Mirovnoj konferenciji o bivšoj SFRJ.

20. - 23. IX. - U New Yorku sudjeluje na 47. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda i pri tome u govoru iznosi hrvatska glediša u vezi s okončanjem ratne krize na području bivše Jugoslavije. Također, imao je brojne susrete i sa šefovima država i vlada, te hrvatskim iseljenicima sa sjeveroameričkog kontinenta.

30. IX. - U Ženevi, s predsjednikom SR Jugoslavije D. Ćosićem potpisao sporazum po kojem će Jugoslavenska armija napustiti Prevlaku do 20.listopada, u skladu s Vanceovim planom.

13. X. - U Brdu kraj Kranja, u službenom posjetu Republici Sloveniji.

20. X. - U Ženevi, uz nazočnost C. Vancea i R. Owena, pregovarao s D. Ćosićem o normalizaciji odnosa Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije.

27. XII. - U Ženevi, u nastavku rada Međunarodne mirovne konferencije o bivšoj SFRJ, u nazočnosti glavnog tajnika UN-a B. B. Ghalija, te supredsjedatelja C. Vancea, lorda R. Owena, sudjelovao u razgovorima s D. Ćosićem i A. Izetbegovićem.

Vrh

1993

2 - 3. I. - U Ženevi sudjelovao na mirovnim pregovorima u okviru Konferencije o bivšoj SFRJ.

11 - 12. I. - U Ženevi sudjelovao u mirovnim pregovorima u okviru Međunarodne konferencije o bivšoj SFRJ.

14. I. - Na poziv predsjednika Republike Francuske F. Mitterranda boravio u službenom posjetu Francuskoj; sastao se s francuskim predsjednikom u Parizu, u Elizejskoj palači.

15. I. - U Zagrebu, u okviru Mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, sudjelovao u razgovorima: D. Owen, C. Vance, te A. Izetbegović i M. Boban.

22. I. - Hrvatske oružane snage, pod vrhovništvom predsjednika dr. Tuđmana, krenule u oslobađanje Maslenice, Novskog ždrila, zračne luke Zemunik i brane Peruče.

23. I. - U Ženevi sudjelovao u nastavku mirovnih pregovora o BiH, u okviru Konferencije o bivšoj SFRJ: D. Ćosić, S. Milošević, C. Wance i D. Owen.

20. - 21. II. - U službeni posjet Hrvatskoj primio predsjednika Republike Turske Turguta Ozala.

23. III - Uputio poslanicu Hrvatskom saboru.

18. - 22. IV. - Boravio u službenom posjetu Sjedinjenim Američkim Državama: bio nazočan otvaranju Spomen-muzeja holokausta, sastao se s predsjednikom SAD W. Billom Clintonom, s istaknutim predstavnicima drugih država ostalim brojnim susretima i s predstavnicima hrvatskog iseljeništva u Pittsburgu.

29. IV. - 2. V. - Boravio u službenom posjetu Republici Turskoj.

2. V. - Sudjelovao na summitu u Ateni, u okviru Mirovne konferencije o bivšoj SFRJ.

5. V. - Otvorio novosagrađenu zračnu luku na otoku Braču.

10. V. - Uputio poruke predsjedniku bosanskohercegovačkog Predsjedništva Aliji Izetbegoviću i predsjedniku Hrvatske zajednice Herceg-Bosne mr. Mati Bobanu u kojima je najoštrije osudio hrvatsko-muslimanske sukobe u Bosni i Hercegovini, s pozivom da sukobi odmah prestanu, te da se osigura suradnja hrvatskih i muslimanskih oružanih snaga u borbi protiv srpskog agresora i stvore preduvjeti "da mirotvorna akcija svjetske zajednice bude moguća i uspješna". Isti dan u službeni posjet primio predsjednika Republike Albanije S. Berishu.

17. V. - U službeni posjet primio predsjednika Rumunjske Iona Iliescua.

19. V. Boravio u posjetu u BiH - u zapadnoj Hercegovini.

7. VI. - 9. VI. - Boravio u službenom, posjetu Narodnoj Republici Kini.

16. VI. - U Ženevi sudjelovao u pregovorima na Mirovnoj konferenciji o području bivše SFRJ o političkim prilikama u Hrvatskoj i stanju u BiH: R. Owen, T. Stoltenberg, A. Izetbegović, S. Milošević, M. Bulatović, M. Boban i R. Karadžić.

23. VI. - U Ženevi, u nastavku Međunarodne konferencije mirovnih pregovora o bivšoj Jugoslaviji, razgovarao s R. Owenom, T. Stoltenbergom, S. Miloševićem.

17. VII. - U Ženevi sudjelovao u nastavku novoga kruga ženevskih pregovora o političko-teritorijalnom ustroju BiH.

25. VII. - U Ženevi sudjelovao u mirovnim pregovorima o BiH - predložen Owen-Stoltenbergov plan o okončanju rata.

4. VIII. - U Ženevi sudjelovao u mirovnim pregovorima o modalitetima rješavanja sukoba u BiH.

6. - 7. VIII. - U Bruxellesu sudjelovao pogrebnom ispraćaju kralja Kraljevine Belgije Baudouina.

31. VIII. - U Ženevi sudjelovao u mirovnim pregovorima.

14. IX. - U Ženevi s predsjednikom Izetbegovićem potpisao sporazum o prekidu borbi između Hrvata i Muslimana u BiH. Vođeni razgovori o rješavanju sukoba u BiH. Isti dan dali su zajedničku izjavu o prekidu neprijateljstava.

20. IX. - Na britanskom nosaču zrakoplova "Invincible" u Jadranskom moru, u okviru Mirovne konferencije o BiH, sudjelovao u razgovorima o BiH.

26. - 28. IX. - Boravio u službenom posjetu Ujedinjenim narodima i u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda govorom nastupio 28. rujna, te održao više sastanaka s međunarodnim institucijama, obrazlažući hrvatska stajališta u vezi s rješavanjem političke krize na području bivše SFRJ.

8. - 9. X. - U Beču sudjelovao u radu sastanka na vrhu Vijeća Europe i vodio razgovore s kancelarom Savezne Republike Njemačke H. Kohlom s predsjednikom Republike Bugarske Ž. Želevom, s austrijskim predsjednikom T. Klestilom i austrijskim kancelarom F. Vranitzkyim.

15. - 16. X. - U Zagrebu, u Koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski", na II. Općem saboru HDZ-a, u nazočnosti 1852 izaslanika, više od 120 gostiju i 103 akreditirana novinara, tajnim glasovanjem, s 1332 glasa za i 167 protiv, drugi put izabran za predsjednika Hrvatske demokratske zajednice.

2. XI. - Predložio je međunarodnoj zajednici i svim relevantnim svjetskim čimbenicima "mirovnu inicijativu, kojom bi se zaustavio rat, otvorio put prema miru i razumijevanju, te rješavanju političkih i gospodarskih problema na području bivše Jugoslavije".

29. - 30. XI. - U Ženevi, u okviru Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji sudjelovao u mirovnim pregovorima o BiH i UNPA-područjima.

21. XII. - U Ženevi sudjelovao u mirovnim pregovorima.

22. XII. - U Bruxellesu sudjelovao u mirovnim pregovorima o BiH.

Vrh
Izvor Informacija: www.zhdz.hr