HDZAUSNZ - Povijest

Povijest Hrvatske Demokratske Zajednice

1989/1990	1991	1992	1993	1994	1995	1996
1997	1998	1999	2000	2001	2002
Cilj je HDZ-a ne samo oslobođenje okupiranih područja već i izgradnja Hrvatske kao čvrstog elementa za trajnu politiku stabilizacije ovoga dijela Europe."

1992
HDZ POZIVA NA OBNOVU I PROVODI REORGANIZACIJU DRŽAVNOG USTROJA

U siječnju 1992, dok još traju ratni sukobi, HDZ ustanovljuje resor obnove u hrvatskoj Vladi i najavljuje restrukturiranje gospodarstva. Donesen je zakona o županijskome teritorijalnom ustroju radi svrhom integracije hrvatskoga političkog prostora, te uspostavljanja novoga, dvodomnoga hrvatskog Sabora prema odredbama hrvatskoga ustava.

Cilj je HDZ-a ne samo oslobođenje okupiranih područja već i izgradnja Hrvatske kao čvrstog elementa za trajnu politiku stabilizacije ovoga dijela Europe.

DRUGA OBLJETNICA PRVOGA OPĆEG SABORA HDZ-a

Na skupu u povodu druge obljetnice I. Općeg sabora 23. veljače 1992. Hrvatska Demokratska Zajednica utvrdila je prioritete u svojem djelovanju:

završetak rata i uspostava ustavno-pravnog poretka na čitavome državnom teritoriju;
povratak hrvatskih prognanika na njihova ognjišta;
obnova razorene domovine i snažniji razvitak u demografskom i civilizacijsko-tehnološkome smislu i
ubrzanje ratom zaustavljene pretvorbe socijalističkoga gospodarstva u pluralističko slobodno poduzetništvo.

HDZ PONOVNO NA IZBORIMA

Nakon što je ulaskom Republike Hrvatske u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. potpuno završeno razdoblje borbe za međunarodno priznanje hrvatske države, HDZ ponovno 2. kolovoza 1992. izlazi na izbore za Zastupnički dom i za predsjednika Republike. Pozivajući na obnovu, gospodarsku pretvorbu socijalističkog u privatno vlasništvo te jamčeći da će Hrvatsku izgraditi kao zemlju svih ljudskih sloboda i istinske demokracije HDZ obećava izgradnju državne i uprave na novim osnovama, novi porezni i carinski sustav koji će biti poticajan za razvoj gospodarstva i čvrstu nacionalnu valutu - kunu.

Na izborima je sudjelovalo osam predsjedničkih kandidata i 17 stranačkih državnih lista.

Dobivši 43.72 % glasova, HDZ ostaje najača politička stranka u Hrvatskoj. U novomu hrvatskom državnom saboru od ukupno 138 HDZ ima 88 zastupnika.

Za predsjednika Republike Hrvatske već je u prvom izbornom krugu izabran dr. Franjo Tuđman.

Hrvatska Demokratska Zajednica u svojemu novom mandatu određuje prioritete: dovršiti ustroj predstavničke i izvršne državne i upravne vlasti te izgraditi nov zakonodavni sustav;

riješiti pitanje ustroja, djelokruga i područja županija, donijeti zakon o lokalnoj upravi i samoupravi;
racionalizirati i modernizirati državnu upravu, iskorijeniti sve ostatke jugo-unitarizma i boljševičkog birokratizma, ali i sve pojave kriminala i zelenaštva, mita, ratnog i svakoga drugog profiterstva;
uspostaviti ustavnopravni poredak na čitavomu državnom teritoriju, riješiti problem srpskog terorizma, navesti UNPROFOR na veću učinkovitost za vrijeme njihova mandata, amnestijom i abolicijom obuhvatiti sve koji nisu okrvavili ruke, ubrzati proces reintegracije;
stvoriti uvjete za povratak prognanih, skrbiti se za ratne invalide, za djecu i obitelji stradalnika;
ubrzati proces pretvorbe, omogućiti strana ulaganja, monetarnom politikom poticati proizvodnju i zapošljavanje, uvođenje konvertibilne hrvatske valute;
ustrojiti HV u suvremene obrambene oružane snage, vodeći računa da se pri tome što manje optereti državni proračun, te modernizirati i racionalizirati redarstvene snage i
učvrstiti duhovnu i teritorijalnu integraciju hrvatskog naroda, a posebnu pozornost voditi o području socijalne skrbi, te uspostaviti čvrst pravni poredak.

UTEMELJENA HRVATSKA REPUBLIKA HERCEG-BOSNA

Kao izravan rezultat borbe hrvatskoga naroda za vlastitu opstojnost 28. kolovoza 1992 osnovana je u Grudama Hrvatska Republika Herceg-Bosna. HDZ odbija stvaranje islamske države koju muslimanski ekstremisti žele stvoriti u BiH. U središnjoj Bosni 140.000 Hrvata u okruženju muslimanskih snaga bori se za opstanak.

"DRŽAVA RANIJE POZNATA KAO SFRJ PRESTALA POSTOJATI"

U rujnu 1992. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, na osnovi mišljenja arbitražne Badinterove komisije (od 4. srpnja 1992) utvrđuje (rezolucijom 777/ od 19. rujna 1992) da je "država, dotad poznata kao SFRJ, prestala postojati."

Vrh

Urednik: Marko Bajer
Web dizajn & programiranje: Ivica Pear