1991
POTPORE HRVATSKOJ POLITICI

U tijeku siječanja (posebno 9. i 24. siječnja 1991 godine) jugoslavenska je armija posve otvoreno navijestila agresiju na Hrvatsku zbog naoružavanja hrvatskih obrambenih snaga i tobože radi zaštite "ugroženoga" srpskog pučanstva. Na poziv predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, a u organizaciji HDZ-a, 26. siječnja 1991, organiziraju se u svim gradovima i mjestima širom svijeta javni skupovi prosvjeda protiv velikosrpskog hegemonizma, koji želi srušiti hrvatsku vlast i obnoviti boljševizam i diktaturu i u znak podrške hrvatskom vrhovništvu.

Zbog krajnje uznemirenosti hrvatskog pučanstva, te stalnih pokreta i dovlačenja dodatnih oklopno-mehaniziranih i drugih vojnih snaga, u ograncima HDZ-a ustrojavaju se stalna dežurstva i "krizni štabovi" kao izraz spremnosti za obranu hrvatske slobode i suverenosti.

Osnovano je Vrhovno državno vijeće, a predsjednik dr. Franjo Tuđman donio odluku 9. travnja o prerastanju redarstvenih snaga MUP je u oružane formacije ZNG-ea 1991 godine.

POZIV HRVATSKOM ISELJENIŠTVU NA UKLJUČIVANJE U OBRANU

Koordinacijski odbori HDZ-a iz domovine i iseljeništva, u jeku agresije na Hrvatsku,17. svibnja 1991 upućuju poziv hrvatskom iseljeništvu:

REFERENDUM ZA SAMOSTALNOST

Na poziv HDZ-a i hrvatskog Vrhovništva građani Hrvatske izašli su 19. svibnja 1991 na referendum. o budućnosti Hrvatske. Za samostalnu Hrvatsku glasovanju je pristupilo 83.56 % birača, -za suverenu i samostalnu Hrvatsku izjasnilo se 94,17 % birača. Time je drugi put u godinu dana hrvatski narod na najdemokratskiji način izrazio svoju odlučnu potporu politici hrvatskoga Vrhovništva i Hrvatskoj Demokratskoj Zajednici.

Vrh

USTAVNA ODLUKA O SAMOSTALNOSTI

Nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državno-političke krize i slovenskog plebiscita o samostalnosti, a na osnovi rezultata prvih demokratskih izbora i referenduma od 19. svibnja 1991 godine, 25. lipnja 1991, donesena je ustavna odluka o samostalnosti RH.

Time je nastavljen proces razdruživanja (saborska Rezolucija o prihvaćanju postupka za razdruživanje SFRJ od 21. veljače), koji je nakratko prekinut zbog moratorija međunarodne zajednice (7. srpnja 1991).

Dana 7. listopada 1991 godine raketirani su Banski dvori, čime se htjelo ukloniti predsjednika Tuđmana i obezglaviti Hrvatska. Na prijedlog HDZ-a Hrvatski je sabor već sutradan 8. listopada, donio odluku o raskidu svih državno-pravnih sveza sa SFRJ. U svemu ovome glavni oslonac hrvatskome državnom vodstvu bili su Hrvatska Demokratska Zajednica, njezina većina u hrvatskome državnom Saboru i široka potpora hrvatskog naroda politici i programu stranke.

Toga je dana Hrvatska kao slobodna i samostalna država preuzela punu ustavnu vlast, a parlamenti i vlade svih država pozvani su da prihvate i priznaju taj čin slobodne volje hrvatskoga naroda.

POZIV NA OBRANU DOMOVINE

Predsjednik Tuđman je 5. listopada 1991 godine pozvao čitav hrvatski narod na obranu domovine. U ratu što ga je organizirala Srbija uz pomoć "JNA" i dijela srpske manjine u Hrvatskoj broj se poginulih i ranjenih već tada popeo na više od 3000 ljudi, a prognanih je bilo više 150000. Dana 17 - 18. studenoga, nakon tromjesečnoga herojskog otpora, pao je grad Vukovar, simbol hrvatskog otpora i stradanja.

HRVATSKA MEĐUNARODNO PRIZNATA

Hrvatska dobiva prva međunarodna priznanja, 21. prosinca 1991 godine i to od ovih država : Islanda, Litve, Ukrajine, Slovenije, Švedske, Latvije i Estonije. Sve zemlje članice Europske unije priznale su 15. siječnja 1992. Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu. 22. svibnja 1991 godine Hrvatska ulazi u organizaciju Ujedinjenih naroda. To je bilo najveće međunarodno priznanje koje jedna zemlja može postići.

Vrh