PREDŠKOLSKI ODGOJ, OSNOVNO I SREDNJE ŠKOLSTVO

Hrvatska demokratska zajednica zalaže se za temeljite promjene u hrvatskom sustavu odgoja i naobrazbe uočavajući pogrješke u političkom odnosu prema tom sustavu i njegovu razvitku u proteklom vremenu. Potencijale toga sustava potrebno je maksimalno iskoristiti za sveukupni ubrzani napredak zemlje - populacijsku obnovu, povećanje učinkovitosti gospodarstva i društvenih djelatnosti, inovativne aktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta te stvaranje visokokvalitetnih znanstvenih, tehnoloških i kulturnih dobara, koji će otvoriti razvojne perspektive, osigurati bolji život naroda i prepoznatljivu ulogu Hrvatske u međunarodnoj zajednici. S tom svrhom Hrvatska demokratska zajednica će:

1) pokrenuti zakonske i druge mehanizme kojima će se osigurati, za konkretne programe, ubrzani i stalni godišnji porast izdvajanja za osnovno i srednje školstvo iz nacionalnog bruto proizvoda dok se ne dosegnu stope izdvajanja koje preporučuje OUN i Europska unija (5-6 posto za cjelokupni obrazovni sustav);
2) razraditi strategiju razvitka obrazovne djelatnosti na načelima u svijetu dominantnog koncepta cjeloživotnog obrazovanja;
3) potaknuti žurno povećanje broja ustanova predškolskog odgoja (koji je već dugo vremena zaustavljen na obuhvatu predškolske djece od krajnje nedovoljnih 30-ak posto), do obuhvata primjerenog potrebama hrvatskoga društva, a posebno zaposlenih roditelja, sa znatnim materijalnim olakšicama za roditelje s niskim primanjima i nezaposlene; već na ovoj razini odgoja i naobrazbe treba osigurati podjednake polazne šanse svoj djeci (kreativni razvoj, učenje stranog jezika) omogućujući istodobno ubrzano napredovanje darovitih;
4) zahtijevati potpuno programsko preuređenje osnovnog i srednjeg školstva, u skladu s procesima u razvijenim zemljama, s ovim osnovnim ciljevima:

• programe osnovne (obvezne) škole osloboditi od nepotrebnih i neproduktivnih sadržaja i utemeljiti ih na općim pismenostima potrebnima za život u 21. stoljeću te toj svrsi prilagoditi trajanje škole, ustrojstvo nastavnih predmeta i tehnologiju nastave; u obveznu školu uvesti obvezno učenje dvaju stranih jezika,
• programe srednjih škola osuvremeniti radi stjecanja suvremene opće ili stručne naobrazbe, dostatne za nastavak studija ili zapošljavanje na radnim mjestima sa suvremenim tehnologijama te bolje povezati stručno školstvo s odgovarajućim radnim sustavima; omogućiti fakultativno učenje trećeg stranog jezika,
• u nastavne programe svih stupnjeva izobrazbe ugraditi temeljne vrijednosti hrvatskoga nacionalnog identiteta, pripadnost zapadnoeuropskom kulturnom krugu i svjetskoj zajednici, opća prava čovjeka i djeteta, a posebno pravo na slobodu savjesti i vjerski odgoj te načela zaštite okoliša,
• uspostaviti novi sustav vrednovanja učeničkog znanja koji će se temeljiti na sposobnosti primjene stečenih znanja i tako omogućiti bezbolan prijelaz u više stupnjeve školovanja; uvesti državnu maturu na završetku srednje škole koja će zamijeniti prijamne ispite za fakultete,
• urediti proizvodnju udžbenika i ostalih izvora znanja tako da sadržajem, cijenom i distribucijom budu prirodna sastavnica obrazovne djelatnosti; u tom području odmah ukloniti anomalije s obzirom na znanstvenu vjerodostojnost, praktičnu uporabljivost, pretjeranu brojnost, cijenu i nepravovremeno dostavljanje udžbenika u prodajnu mrežu,
• opremljenost škola nastavnom opremom uskladiti s promjenama u nastavnim programima; odmah provesti opremanje svih škola informatičkom opremom i priključenje na Internet, uvesti obvezno učenje informatike i osposobljavanje nastavnika za rad s računalima; stručne škole opremiti suvremenim kabinetima, laboratorijima i praktikumima;

4) poduzeti zakonske i druge inicijative za podizanje materijalnog, socijalnog i profesionalnog statusa odgojitelja, učitelja i profesora sljedećim mjerama: izjednačavanjem prosječnih primanja s primanjima djelatnika drugih struka istog stupnja naobrazbe; studije za sve nastavničke profile podići na razinu sveučilišnih studija; reorganizirati programe svih nastavničkih studija u skladu s novim školskim programima; osigurati uobičajene standarde obrazovanja za nastavničku profesiju, a posebno odgovarajuće pedagoško, psihološko i metodičko dodiplomsko osposobljavanje te poslijediplomsko znanstveno napredovanje i cjeloživotno obrazovanje;
5) usporedo s razvojem institucionalnog školstva snažnije poticati razvitak svih oblika obrazovanja odraslih (dokvalifikacije, prekvalifikacije, izvanredni studiji) radi lakšeg i što bržeg zapošljavanja golemog broja nezaposlenih i smanjivanja potreba za uvoženjem radne snage; tim putem što prije promijeniti lošu strukturu obrazovanosti odraslog stanovništva.

Vrh