ZDRAVSTVO

Zdravstvo i zdravstveni sustav jedna je od najznačajnijih sastavnica socijalne stabilnosti i ravnopravnosti svih građana Republike Hrvatske. Smatramo da na crti izgradnje Hrvatske kao socijalne države treba vratiti i održati načelo solidarnosti u zdravstvenom sustavu u sklopu socijaliziranog zdravstva.

Posebno ćemo se skrbiti za zdravstvo u dijelovima Republike Hrvatske koji ne mogu vlastitim prihodima pokrivati troškove zdravstvene skrbi za pučanstvo.

U cijeloj državi treba posvetiti veću pozornost zdravstvenoj zaštiti najugroženijih skupina, koje su od 2000. dovedene u lošiji položaj, a to su nezaposleni, branitelji, invalidi, djeca i poglavito ljudi starije životne dobi.

HDZ smatra ključnim osigurati dugoročno održivo financiranje zdravstva. Da bi se to ostvarilo, treba odrediti po prvi put u povijesti opseg prava iz obvezatnog zdravstvenog osiguranja. Tako bi se jamčilo da svaka zdravstvena usluga, obuhvaćena obveznim zdravstvenim osiguranjem, bude doista podjednako pružena svakome, u svakom dijelu države, i to u unaprijed točno definiranom vremenskom roku i opsegu i na točno definiranoj razini. Na taj bi način svaki osiguranik dobio i mogućnost samostalne odluke o iznosu izdvajanja za premiju svog zdravstvenog osiguranja. Zauzimamo se da budu stvoreni preduvjeti za poboljšanje dostupnosti i jednakosti u pružanju zdravstvene zaštite na teret obvezatnog zdravstvenog osiguranja. Pružanje dopunskog zdravstvenog osiguranja omogućilo bi se odmah i osiguravajućim društvima, čime bi se uvela konkurencija i potaknulo značajno poboljšanje kvalitete zdravstvenih usluga.

Kategorizacijom bolnica ujednačili bi se kriteriji vrednovanja pruženih zdravstvenih usluga, poboljšala dostupnost bolničkih usluga na raznim razinama i povećala motiviranost bolnica za očuvanje i trajno unaprjeđenje kvalitete zdravstvenih usluga, a postigla bi se i ujednačena kvaliteta zdravstvene skrbi do potrebne razine. Slijedom kategorizacije, država bi zajedno sa županijama ponovno počela skrbiti za opremljenost bolnica i uopće zdravstvenih ustanova, te njihovu obnovu i izgradnju. Nasuprot zamislima o ukidanju velikog broja bolničkih postelja i drastičnom smanjenju broja zaposlenih u zdravstvu, učinkovitost bolnica poboljšala bi se drukčijim mjerama, a višku nezdravstvenih djelatnika osiguralo bi se zaposlenje poticanjem osnivanja ugovornih tvrtki koje bi preuzele većinu nezdravstvenih djelatnosti bolnica, čime bi se izbjeglo povećanje ionako ogromnog broja nezaposlenih. Ovim mjerama i nabavkom opreme postigla bi se ujednačena kvaliteta zdravstvene skrbi dostupne pučanstvu u bržim rokovima na određenoj razini u cijeloj državi.

Budući da je primarna zdravstvena zaštita izrazito zanemarena, potrebno je ne samo zadržati stručnjake u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, nego i osigurati bolje uvjete rada njima i svim ostalim djelatnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. To se posebno odnosi na bolji način financiranja, uključujući i poticanje preventivne skrbi. Službu hitne medicinske pomoći treba ustrojiti tako da u cijeloj državi bez obzira na lokalne osobitosti bude podjednako dostupna na svakom mjestu i svakom bolesniku, kako bi u svako vrijeme mogao dobiti pravodobnu i odgovarajuću medicinsku pomoć, povezanu jedinstvenim sustavom veza, podjednako opremljenu i sa zdravstvenim djelatnicima jednako dobro educiranim za potrebe te službe.

Javno zdravstvo i preventivna zdravstvena zaštita su područja za koja je dokazan najpovoljniji odnos između financijskih izdvajanja i učinaka za zdravstveno stanje pučanstva, pa te oblike zdravstvene skrbi valja posebno poticati. Naime, najučinkovitija zdravstvena aktivnost je spriječiti bolest prije nego što ona uopće nastane, odnosno rano otkrivanje bolesti kad su izlječive. Pri tome posebnu pozornost valja usmjeriti promicanju zdravlja i suzbijanju kroničnih nezaraznih bolesti, od kojih umire dvije trećine pučanstva Hrvatske. Postojeća javnozdravstvena služba pokazala se vrlo djelotvornom, pa njezin rad valja samo unaprijediti.

Organizacija epidemiološke službe mora se temeljiti na ratnim i poratnim iskustvima, kada je ova služba uspješno položila svoj najteži ispit. Treba hitno aktivirati postojeći program razvoja otočne medicine, prekinut 2000. godine. Isto tako treba obnoviti program pružanja usluga vrhunske medicine Hrvatima iz Bosne i Hercegovine, što je također nepotrebno prekinuto. U vojnom sanitetu treba opet uvesti integralni vojno civilni sustav, uspješno iskušan u Domovinskom ratu, te organizaciju dovršiti prema već postojećim planovima. U sveukupnoj reorganizaciji zdravstva važno mjesto pripada Hrvatskom liječničkom zboru, strukovnim komorama i zdravstvenim sindikatima.

Vrh