UVOD

Polazeći od svih bitnih dosadašnjih programskih dokumenata Hrvatske demokratske zajednice, a napose od: · Programske deklaracije s Osnivačke skupštine HDZ-a od 17. lipnja 1989. godine, · Programa HDZ-a prihvaćenog na II. Općem saboru HDZ-a, · Programske deklaracije IV. Općega sabora HDZ-a, · zaključaka Središnjeg odbora HDZ-a iz prosinca 1998. godine, · Programske deklaracije V. Općega sabora HDZ-a, i · Političke rezolucije VI. Općega (Izvještajnog) sabora HDZ-a, VII. Opći sabor HDZ-a donosi Program Hrvatske demokratske zajednice.

PROSLOV

Hrvatska demokratska zajednica, utemeljena 17. lipnja 1989. u Zagrebu, pojavila se u vrijeme dubokih političkih i društvenih mijena u Europi. Rasap totalitarnoga komunističkog sustava na istoku Europe, te raspad umjetnih državnih tvorevina, izazvao je krizu i u tadašnjoj federaciji na jugoistoku Europe, te se poslije dugih stoljeća ukazala prilika da hrvatski narod ostvari težnje za svojom, samostalnom i nezavisnom državom. Hrvatska demokratska zajednica, pod vodstvom prvog predsjednika i utemeljitelja dr. Franje Tuđmana, jedina je među svim političkim strankama i strujama nastupila s jasnim programskim ciljem uspostave demokratske, samostalne i suverene države, te je zato ubrzo nakon osnutka narasla u hrvatski općenarodni, državotvorni i osloboditeljski pokret, i nepunu godinu dana poslije utemeljenja - 30. svibnja 1990. - preuzela vlast u Hrvatskoj, nakon pobjede na prvim slobodnim, demokratskim izborima.

Hrvatska demokratska zajednica bila je središnja snaga hrvatskoga nacionalnog i demokratskog preporoda svršetkom dvadesetoga stoljeća, vođenog spasonosnom idejom pomirbe unutar hrvatskoga narodnog bića, zavađenog i podijeljenog u političkim i ratnim olujama dvadesetoga stoljeća, idejom zajedništva domovinske i iseljene Hrvatske, i svijesti da su Hrvati u Bosni i Hercegovini nerazdvojni dio jedinstvenoga hrvatskog narodnog bića.

Hrvatska demokratska zajednica temelji svoj program na sintezi svih pozitivnih, a odbacivanju svih negativnih sastavnica političkoga razvitka hrvatskoga naroda u novijoj povijesti, na nauku Ante Starčevića, braće Radić, na antifašizmu i antikomunizmu.

Hrvatska demokratska zajednica inicirala je izradu novoga, demokratskog Ustava Republike Hrvatske, što ga je Hrvatski sabor proglasio 22. prosinca 1990., a u proljeće 1991. predložila je provedbu referenduma za državnu samostalnost. Na temelju rezultata referenduma, Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. prihvatio prijedlog HDZ-a i donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a 8. studenoga iste godine - u jeku Domovinskoga rata - prekinuo sve državno-pravne sveze s republikama i pokrajinama koje su tvorile bivšu SFRJ. U siječnju 1992. Republika Hrvatska je međunarodno priznata, a 22. svibnja te godine postala je članicom Ujedinjenih naroda. Pod vodstvom Hrvatske demokratske zajednice i njezina predsjednika dr. Franje Tuđmana, prvoga predsjednika moderne hrvatske države, Republika Hrvatska obranila se 1991. od agresije Srbije, Crne Gore, jugoslavenske armije i srpskih četničkih paravojnih postrojba u samoj Hrvatskoj, zahvaljujući političkoj volji, odlučnosti i domoljublju hrvatskih ljudi i iznad svega hrabrosti hrvatskih branitelja. Godine 1995. Republika Hrvatska je vojno-redarstvenim akcijama oslobodila najveći dio okupiranih teritorija, a 1998. na miran način reintegrirala hrvatsko Podunavlje u svoj državno-pravni sustav. Usporedo s obranom, svladana je i najveća prognanička i izbjeglička kriza u Europi poslije Drugoga svjetskog rata, a do početka 21. stoljeća pretežito su obnovljene privatne i javne zgrade, gospodarski objekti, infrastruktura, te sakralni i kulturno-povijesni spomenici stradali u srpskoj agresiji.

Vrh

Pod vodstvom Hrvatske demokratske zajednice uveden je u Republici Hrvatskoj demokratski poredak nakon desetljeća komunističkog, totalitarnog sustava, te ostvaren prijelaz na gospodarski sustav sukladan tradiciji razvijenih demokratskih država. Izgrađene su državne institucije i utemeljen pravni poredak, stvorena i organizirana Hrvatska vojska, redarstvo i diplomacija, te ostvareno punopravno članstvo u Vijeću Europe, Organizaciji za sigurnost i suradnju u Europi (OESS), Srednjoeuropskoj inicijativi (SEI), Podunavskoj komisiji i drugim međunarodnim institucijama. Uvedena je nacionalna valuta - kuna, svladana je hiperinflacija i ostvarena stabilnost tečaja i cijena. Provedena je porezna reforma, uspostavljena proračunska ravnoteža i osigurana makroekonomska stabilnost zemlje. Uvedena je sloboda tiska i ostalih medija. Katoličkoj crkvi i svim ostalim vjerskim zajednicama osigurana je puna sloboda i sigurnost djelovanja, a stvoreni su i uvjeti za povrat dobara, oduzetih u jugokomunističkom režimu. Hrvatska demokratska zajednica je u tijeku devedesetih godina dvadesetoga stoljeća iz hrvatskog općenarodnog pokreta prerasla u modernu narodnu stranku, ustrojenu poput srodnih stranaka u europskim zemljama s demokratskom tradicijom.

U središtu političkoga promišljanja i djelovanja Hrvatske demokratske zajednice je čovjek sa svim svojim neotuđivim pravima i nezaobilaznom individualnošću i društvenom odgovornošću - čovjek kao politički subjekt, ravnopravan i jednakovrijedan neovisno o rasi, naciji, vjeri, spolu ili dobi. Hrvatskoj demokratskoj zajednici su strane bilo kakve ideološke dogme i svaki oblik političkoga radikalizma i ekstremizma, bez obzira na njihov predznak. Hrvatska demokratska zajednica je privržena načelima demokracije, poštivanju ljudskih sloboda, vladavini prava i načelu slobodnoga tržišta.

Odgovorna prema sadašnjosti i budućnosti, Hrvatska demokratska zajednica je svjesna povijesti i osjeća obvezu prema duhovnoj i kulturnoj baštini hrvatskoga naroda, kao dijelu općeeuropskoga civilizacijskog i kulturnog naslijeđa.

Hrvatska demokratska zajednica želi sačuvati baštinu svoga utemeljitelja dr. Franje Tuđmana, te u slobodi i ravnopravnosti suoblikovati ujedinjenu Europu. Da bi i nadalje u novim okolnostima mogla biti na visini svoje povijesne zadaće, Hrvatska demokratska zajednica mora svoje ciljeve i svoju djelatnost temeljiti na dosadašnjim iskustvima i na programskim osnovama na kojima je ostvarila sve stečevine, učvršćujući svoj program i svoju djelatnost načelima kršćanske civilizacije zapadnoga svijeta kojemu hrvatski narod oduvijek pripada.

Vrh