KONVENCIJE
|
1990 - KONSTITUIRAJUĆA
|
1992 - SYDNEY
|
|
|
|
|
|
|
|
| 2000
- WOLLONGONG |
2001
- SYDNEY |
2002
- BRISBANE |
2003 - ADELAIDE
|
| |
|
|
|
|
|
Deveta
konvencija
14. i 15. listopada 2000.
Wollongong
Rezolucija Devete konvencije
Koordinacijski odbor Hrvatske
demokratske zajednice za Australiju i Novi Zeland, na svojoj Devetoj
konvencij, odranoj 14. i 15. listopada 2000. godine u Wollongong-u,
New South Wales-u, Australia, zastupana po 34 predstavnika ogranaka
HDZ-a iz Australije i Novoga Zelanda, usvojila je siljedeću

REZOLUCIJU
Polazeći od činjenice
da je u razdoblju između dvije Konvencije HDZ-a 10. prosinca
1999., umro utemeljitelj i predsjednik stranke i prvi predsjednik
Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, da je na izborima za
Zastupnički dom Hrvatskog dravnog sabora, odranima
3. siječnja 2000., HDZ preao u oporbu, da je dr. Mate
Granić kao kandidat HDZ-a na predsjedničkim izborima
poraen već u prvom izbornom krugu, da bi potom osnovao
vlastitu stranku s dijelom članstva HDZ-a, te da je, unatočizboru
novoga vodstva stranke na Petomu Općem Saboru u Zagrebu,
HDZ izvrgnut posvemanjoj kriminalizaciji po diktaturu novoizabrane
koalicijske vlasti i novoizabranoga predsjednika, to je
posebno uočljivo na kriminalizaciji Domovinskog rata, na
kadrovskom revanizmu u dravnim organima vlasti te
u neprekinutom medijskom pritisku, drimo:
1. HDZ na unutarstranačkom
planu ne smije prestati s podvrgavanjem kritici svakoga poteza
stranačkog vodstva i svih pojedinaca koji stranku predstavljaju.
U proteklom razdoblju, valja priznati, pojedinci s Programom i
sa stranačkim dogovorima, nanijeli su stranci nenadoknadivu
tetu. Rad i postupci članstva HDZ-a moraju i ubuduće
biti predmeton stalnoga preispitavanja, osobito s obzirom na naruavanje
stranačke stege, na zahtjeve za formiranjem stranačkih
frakcija i na zahtjeve za samo inicijativnom revizijiom Programa,
smjernica djelovanja, kadrovske i opće politike HDZ-a.
2. HDZ mora izraditi precizan
plan djelovanja u odnosu na svoj oporbeni status u dravi,
tj. u Zastupničkom domu Hrvatskog dravnog sabora, te
se hitno jasno postaviti prema akcijama povezanima s Ustavnim
promjenama, te onima ćija je namjera ukidanje upanijskog
doma Hrvatskog dravnog sabora, u kojemu HDZ jo ima
većinu. Također, Koordinacijski odbor HDZ-a za Australiju
i Novi Zeland, dri kako bi, zbog prevencije kadrovskoga
oportunizma, trebalo usvojiti odluku po kojoj će se svi zastupnički
mandati unaprijed stavljati na raspolaganje Klubu zastupnika,
odnosno stranci, ali isto tako podvrgnuti stranačkoj stezi
koji se ogrijeio o Program, o pozitivne zakone Republike
Hrvatske ili je djelovao protiv hrvatskih nacionalnih interesa.
Vrh
3. HDZ kao stranka političkog
centra - mora se podjednako čvrsto oduprijeti svrstanjima
u ekstremističke blokove lijeve ili desne provijenencije,
kao to se mora oduprijeti nastojanjima da ju se svrsta u
sile koje će polarizirati hrvatsko drutvo sve do unutarnjeg
sukoba nepomirljivih razmjera. Istodobno, HDZ mora ustrajati na
obrani pozitivnih prinosa dravotvornoj ideji (Domovinski
rat, nepromjenjivost granica, nepromjenjivost nacionalnih simbola...),
kao to mora ustrajati na otporu fragmentaciji vlasti - regionalnoj
i drugoj - usmjerenoj na slabljene drave. Jednako tako,
HDZ mora ustrajati na punoj zatiti prava koja većinska
- hrvatska - nacionalna zajednica prua nacionalnim manjinama,
istodobno na dozvoljavajući da nićija pojednićna
ili grupna ljudska prava budu promatrana ili tretirana naustrb
drugih, manjinskih ali i većinskih. Konaćno, HDZ mora
jasno ponoviti svoj stav o nedodirljivosti ciljeva obrambenoga
Domovinskog rata, te o nunosti zakonskog sankcioniranja
svih oblika ranoga (kao i drugoga) kriminala, bez obzira tko ga
je poćinio, pri kojemu zakonskom sankcioniranju neizostavno
treba voditi raćuna o ćinjenici tko je bio agresor a
tkjo je branitelj.
4. HDZ se mora jasno postaviti
u odnosu na generalnu dravnu politiku, ćiji je smjer
nakon siječanskih izbora temeljito revidiran. HDZ mora nedvojbeno
utvrditi osnovne smjernice dravotvorne politike, u skladu
s idejama dr. Franje Tuđmana (viekratko potvrđenoga
na demokratskim izborina), ponovo jasno definirati nacionalne
ciljeve, osobito u svjetlu hrvatskoga poloaja u regionalnoj
politici međunarodne zajednice. Koordinacijski odbor HDZ-a
za Australiju i Novi Zeland dri kako svi oblici međunarodnoga
udruivanja moraju biti usklađeni s definiranim nacionalnim
ciljevima i bazirani na hrvatskim nacionalnim interesima, pri
čemu je pristajanje na bilo kakav oblik balkanskoga ili junoslavenskoga
ujedinjavanja - dravnoga, poludravnoga ili paradravnoga
- neprihvatljiv i suprotan hrvatskim nacionalnim interesima.
5. HDZ mora ustrajati na pristupu
generalnoj vanjskoj politici po kojoj će svaki bilateralni,
multilateralni i drugi postupa (politički, vojni, gospodarski
i kulturni) biti usklađen s definicijom hrvatskih nacionalnih
interesa, uzimajući u obzir ćinjenicu da je novi smjer
hrvatske dravne - koalicijske - politike sklon nekritički
i bezuvjetno postupati po naćelima posluničkog
mentaliteta u odnosu na diktate velikih sila, poglavito SAD-a
i zemalja Europske unije. Hrvatska, naime, u svjetski proces globalizacije
mora ući kao samostalna, srednjoeuropska drava, koja
neraskidivo spada u zajednicu zemalja zapadnoeuropskoga kulturnoga
kruga, te na tome temeljiti svoje vanjskopolitičke relacije.
Vrh
6. HDZ se mora jasno odrediti
prema gospodarskoj politici, imajući na umu da Hrvatska tijekom
pedesetogodinje socijalističke vladavine temeljito
opljačkana i sustavom socijalističkih gospodarsko-tehnolokih
odnosa gurnuta među ekonomsku marginalne zemlje, da je oputoćena
tijekom Domovinskog rata, dodatno uruena akcijama tajkunskoga
kapitalizma te dokrajčena ideoloko-gospodarskim revanizmom
novoizabrane koalicijske vlasti (koji proces jo traje).
Koordinacijski odbor HDZ-a za Australiju i Novi Zeland dri
da Hrvatska svoj gospodarski razvoj mora bazirati na svojemu zemljopisnom
poloaju, koristeći turističke, prometne, poljoprivredne
(i druge, poput naftnih), te kulturno-povijesne i intelektualne
resurse. Poseban naglasak treba staviti na poreznu-carinsku politiku,
čija bi svrha bila zatiti hrvatskoga građanina i hrvatskoga
trita. Nuno je, također, sprovesti temeljitu
reviziju novostećena pojedinaćnog bogatsva u razdoblju
od protklih deset godina.
7. U odnosu na autohtoni hrvatski
narod u BiH, u odnosu na hrvatske manjine u europskim zemljama
(Srbija, Crna Gora, Italija, Austrija, Mađarska), te u odnosu
na viemilijunsko hrvatsko iseljenitvo do treće
generacije, HDZ mora ustrajati na politici zatite i potpore
koju matićne drave pruaju svojim manjinama i
svojoj dijaspori. Poseban naglasak valja staviti na zatitu
Hrvata u BiH - izloenih asimilacijskoj ili negatorskoj politici
dvaju brojnijih naroda, uz potporu međunarodne zajednice
- te na zatitu iseljenika prve generacije, poglavito u prekomorskim
zemljama. U tom svjetlu, Koordinacijski odbor HDZ-a za Australiju
i Novi Zeland dri da je potrebno ponovo pojaćano inzistirati
na politici nacionalnog pomirenja, suprotstavljati se svim pokuajima
ideolokih razdvajanja hrvatskoga nacionalnoga bića,
te će oduprijeti pokuajima ideolokih etiketiranja
oivjelih uz potporu novoizabrane koalicijske vlasti.
Koordinacija HDZ-a za Australiju
i Novi Zeland u svojemu će radu tijekom narednoga razdoblja
raditi na slijedećim točkama:
a. na osnivanju novih ogranaka
i povjerenstava
b. na poticanju reguliranja hrvatskih dokumenata među iseljenicima,
te na promidbi politike povratka u Domovinu
c. na poticanju i razvijanju suradnje s Hrvatskim svjetskim kongresom,
te sa svim hrvatskim udrugama na ovom
podrućju
d. na humanitarnom, kulturnom i drugom radu na dobrobit cijele
Hrvatske zajednice i na dobrobit Hrvatske Drave,
Hrvata i svih hrvatskih građana
e. na financijskoj pomoći Domovini i pojedincima u njoj
f. na suprotstavljanju svemu to teti ciljevima
navedenima u Rezoluciji
Koordinacijski odbor Hrvatske
demokratske zajednice za Australiju i Novi Zeland izraava
svoju punu potporu demokratski izabranom predsjedniku HDZ-a dr.
Ivi Sanaderu, njegovim demokratski izabranim suradnicima u Sredinjici,
te u drugim stranačkim tijelima.
Koordinacija HDZ-a za Australiju
i Novi Zeland uvaava volju Hrvatskog naroda o promjeni vlasti
3. siječnja ove godine, izboru za predsjednika Republike
Hrvatske Stipe Mesića, predsjednika Vlade Republike Hrvatske
Ivice Račana, predsjednika Hrvatskog dravnog sabora
Zlatka Tomčića, tijela koja predstavljaju i zastupaju,
te njihovih suradnika u tim tijelima i organima dravne vlasti,
vjerujući kako se - po ustaljenom običaju u zemljama parlamentarne
demokracije - i jedno ovakvo stajalite moe na koristan
način uklopiti u opću sliku drutveno-političkih
odnosa.
Neka nam ivi jedina i
vječna Hrvatska!
Predsjednik Koordinacije HDZ-a
za Australiju i Novi Zeland
Rade Buljubaić
Wollongong, 15. listopada 2000.